Time su navedeni krediti na mjesečnoj razini nastavili pad šesti mjesec zaredom te bili niži za 0,3% ili 173 mil. kuna dok su u odnosu na prošlogodišnji rujan bili viši za 6,1% ili 3,8 mlrd. kuna, nastavivši trend rasta koji traje od ožujka. Promotrimo li spomenute kredite prema vrstama kredita, krediti za investicije su uz mjesečni rast od 0,2% odnosno 73 mil. kuna, na godišnjoj razini zabilježili rast od 10,2% ili 3,4 mlrd. kuna, te su krajem rujna zabilježili iznos od 36,4 mlrd. kuna. S druge strane, kod kredita za obrtna sredstva koji su u rujnu iznosili 29,0 mlrd. kuna, primjetan je nastavak trenda negativnih mjesečnih stopa pada (-0,8% ili -245 mil. kuna). Na godišnjoj je razini, nakon više od dvije godine negativnih kretanja (od srpnja 2018.), u rujnu zabilježen porast, po stopi od 1,4%.
Promatrano prema valutnoj strukturi, godišnji rast ukupnih kredita poduzećima odraz je rasta iznosa i deviznih i kunskih kredita tijekom rujna. Ukupni devizni krediti poduzećima (koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima čine udio od 61,7%) u rujnu su iznosili 40,4 mlrd. kuna te su zabilježili pozitivnu godišnja kretanja četvrti mjesec zaredom, po stopi od 4,3% ili 1,7 mlrd. kuna. S druge strane, kod kunskih kredita poduzećima na kraju rujna zabilježen je iznos od 25,0 mlrd. kuna koji je u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 9,2% ili 2,1 mlrd. kuna, s pozitivnim stopama koje datiraju od travnja prošle godine.
Ako pogledamo distribuciju kredita poduzećima prema izvornom dospijeću, najveći udio u rujnu se odnosio na kredite koji su sklopljeni na više od 5 godina (60,6%) nakon čega slijede krediti od 1 do 5 godina (21,3%) te na kraju krediti kraći od jedne godine (18,1%).
Ulaskom Hrvatske u europski tečajni mehanizam II i određivanjem središnjeg pariteta po kojem će se vjerojatno kune u trenutku ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju mijenjati za eure (očekujemo da će paritetni tečaj biti i konverzijski, uzimajući u obzir povijesna kretanja EUR/HRK, tržišne okolnosti i doseljenost HNB u provedbi politike stabilne kune), u perspektivi nestaje razlika u riziku između kunskih i eurskih kredita.
Preostao je još samo rizik vremenskog horizonta, odnosno roka u kojem će se uvesti euro. Ukoliko Hrvatska u narednim godinama pokaže očekivani napredak u ispunjavanju kriterija konvergencije, prvenstveno u području fiskalne konsolidacije i pravnog okvira, utoliko će izgledi za uvođenje eura već u 2023. biti veći. Time će se otkloniti rizici o mogućem produženju roka za uvođenje eura. Može se očekivati tendencija ujednačavanja kamatnih stopa na kunske u odnosu na eurske kredite. Proces ujednačavanja jačat će usporedno sa očekivanom stabilizacijom gospodarstva nakon šoka izazvanog recentnom COVID19 krizom i nastavnim rastom rizika u nastavku godine. Početak oporavka očekujemo u 2021. godini.
