Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 8,9% u srpnju u odnosu na 7,9% u lipnju. Prirast plasmana na mjesečnoj razini generiran je uglavnom rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Prema navodima iz središnje banke, najveći doprinos rastu ukupnih kredita došao je od strane rasta kredita nefinancijskim poduzećima, posebno u djelatnostima povezanim s proizvodnjom i distribucijom energije. Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 256,4 mlrd. kuna te ostvarili u srpnju stopu rasta od 1,4% u odnosu na mjesec ranije odnosno 8,4% u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 98,3 mlrd. kuna bili su veći za 2,5 mlrd. kuna ili 2,6% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 15,3% (+13 mlrd. kuna). Prema navodima iz HNB-a, otprilike 2 mlrd. kuna odnosi se na kredite manjem broju poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, a sredstva će koristiti za financiranje obrtnoga kapitala i investicija. Upravo su krediti za obrtna sredstva krajem srpnja ubrzali godišnji rast na čak 21,7% (+6,08 mlrd. kuna), dok su krediti za investicije porasli za 5,6 mlrd. kuna ili 16,1% (u odnosu na 10,9% u lipnju). Trend pozitivnih godišnjih promjena ovih dviju kategorija traje od ožujka ove godine, a ocrtava povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima.
S druge strane, krediti stanovništvu s iznosom od 147,6 mlrd. kuna bili su na mjesečnoj razini viši za 0,8% dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 5,2% (s 5,4% u lipnju). Rast kredita stanovništvu potaknut je prvenstveno rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 72,3 mlrd. kuna, ostvarili povećanje od 1,3% ili milijardu kuna na mjesečnoj razini te u odnosu na srpanj 2021. zabilježili rast od 9,4% ili 6,2 mlrd. kuna. Spomenuti rast stambenog kreditiranja odraz je i državnog programa subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine. Istovremeno skroman rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,4 mlrd. kuna (gotovo 37% kredita sektora stanovništvu) zabilježili su blagi porast od 0,2 mlrd. kuna ili 0,4% na mjesečnoj razini te 1,5 mlrd. ili 2,8% na godišnjoj razini.
Snažan oporavak kreditiranja poduzeća povezan je i s gospodarskim rastom u ovoj godini, dok Hrvatska u srpnju bilježi jedne od najvećih stopa rasta kredita poduzećima u Europskoj uniji. Uz porast neto kredita, poduzeća vjerojatno nastoje refinancirati postojeće kredite u cilju ugovaranja dugoročno povoljnijih uvjeta financiranja s obzirom na očekivanja rasta kamatnih stopa. S druge strane, očekujemo sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima.
