I u Hrvatskoj sve više zombi poduzeća

– Javni je dug snažno porastao, uz jačanje međuovisnosti između banaka i države. Fiskalna politika je, uz mjere drugih ekonomskih i regulatornih politika, pridonijela ublažavanju posljedica pandemije. No, naličje nižih prihoda i izdašnih fiskalnih potpora je snažan porast razine javnog duga. Također, dodatno je ojačala već ionako snažna izloženost kreditnih institucija prema državi. Ipak, niska premija na rizik zemlje i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna raspoloživa sredstava iz proračuna EU-a, olakšavaju financiranje države i kratkoročno ublažavaju te rizike, kažu u HNB-u te navode iduću skupinu rizika.

– Visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina se sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati. Premda se u uvjetima pandemije broj transakcija na tržištu stambenih nekretnina nešto smanjio, cijene stambenih nekretnina tek su blago usporile rast.

Potaknuti povoljnim uvjetima financiranja, stambeni krediti i dalje ubrzano rastu. Iako se ti krediti u prosjeku odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina, poručuju iz HNB-a. Nadalje, navode, »sa sve dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja ujedno raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora.«

– Unatoč oporavku agregatne gospodarske aktivnosti, predugo održavanje potpora može zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća, što može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost, kažu u središnjoj banci. Kažu i da će pritisci na zarade kreditnih institucija i dalje jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita.