Godinu dana prije kolapsa investicijske banke Lehman Brothers u rujnu 2008. bankarski sustav počeo se tresti. 16. ožujka 2008. Bear Stearns, investicijska banka s 85-godišnjom tradicijom, jedva je izbjegla bankrot, a kupio ju je (uz veliki diskont) J. P. Morgan Chase. Ali to nije smirilo situaciju. Sredinom rujna uslijedio je šok i tužan kraj banke Lehman Brothers, koja se smatra okidačem financijske krize 2008. Nude se paralele s tim vremenima. Je li propala banka iz Silicijske doline poput Bear Stearnsa. Isto se može reći i za Credit Suisse. Još gore: Je li CS poput Lehmana? Ako je to točno, onda su teška vremena na pomolu, ali većina analitičara nije toliko pesimistična. I što je još važnije: ni burze se za sada ne boje najgoreg, indeksi opet rastu, frankfurtski DAX30 (15.195 bodova) je u utorak lijepom rastu od ponedjeljka dodao 1,75 posto (+1,12%), Dow Jones je porastao za drugi dan zaredom porastao za postotak.
No vlasti su na vrijeme djelovale, središnje banke su koordiniranom akcijom ponudile dovoljnu likvidnost, u SAD-u se čak razmišlja o jamčenju za svih 18 trilijuna dolara depozita (ili podizanju jamstva s 250 tisuća na barem milijun). U utorak je ministrica financija Janet Yellen naglasila da će priskočiti u pomoć svakoj banci koja doživi bijeg depozita. Sada je na potezu američka središnja banka, koja je zapravo neizravno izazvala sve probleme nakon što je prošle godine podigla ključnu kamatnu stopu za 450 baznih bodova, samo kako bi zaustavila inflaciju (koju je najvjerojatnije sama pokrenula silnim napuhavanjem bilance) . Sve je jasnije da će se inflacija sada smanjiti kroz financijska previranja, koja uvijek imaju deflacijski učinak, u konačnici se smanjuje i kreditna aktivnost.
Fed će stoga odluku o kamatnoj stopi objaviti danas nakon dvodnevne sjednice. Velika je dilema treba li nastaviti s ciljanom inflacijom ili osigurati financijsku stabilnost. Većina očekuje deveti rast kamata za 25 baznih bodova (na razinu od 4,75-5,00 posto; najviše od rujna 2007.), nakon čega slijedi pauza i prvo sniženje kamata u ljeto. U međuvremenu, Elon Musk poziva Fed da smanji kamatne stope za čak 50 baznih bodova, upozoravajući pritom da kriza povjerenja koja se širi u financijskom sektoru predstavlja ozbiljnu prijetnju gospodarstvu. Da se zaoštravanju monetarne politike bliži kraj jasno govori i traženi prinos 10-godišnje američke obveznice koji je donedavno bio iznad četiri posto, a sada je skliznuo na 3,32 posto, što je najmanje od rujna 2022.
Naravno, financijsku javnost i dalje brine UBS-ovo preuzimanje Credit Suisse (za tri milijarde franaka). UBS, koji je poznat po svom konzervativnijem stavu, pod svoje okrilje uzima najvećeg domaćeg konkurenta, no nepromišljenim potezima u investicijskom bankarstvu izgubio je kompas i udaljio se od temeljnog poslovanja. Preuzimanje diže veliku prašinu, ponajviše jer je izbrisano oko 16 milijardi eura CS-ovih CoCo obveznica. Način na koji su vlasnici obveznica izgubili svoju imovinu izazvao je bijes. To nitko nije očekivao od Švicarske, koja je oduvijek bila pojam financijske stabilnosti i sigurnosti, sada je neki nazivaju financijskom banana republikom. Može li uopće uzdrmati švicarski franak? U usporedbi s eurom, franak posljednjih dana tek neznatno gubi (od sredine ožujka vrijednost mu je pala za dobar postotak) i približava se paritetu.
Važno je i pitanje koliko su druge banke bile izložene zbog obezvređivanja CoCo obveznica. Nijemci su navodno pretrpjeli najmanje 11 milijardi gubitaka. Vrlo je vjerojatno da će se neki drugi sektor naći u problemima u okruženju znatno viših kamata. Ekonomist Kenneth Rogoff (upravo je danas proslavio 70. rođendan) rekao je u intervjuu za Handelsblatt da se vraćaju osjećaji iz 2008. godine, a nemalo je iznenađen jer je već prethodne godine, s obzirom na toliki rast inflacije i kamata, bilo nije bila slična krizi, ali je istaknuo i visoku zaduženost zemalja (u SAD-u se zaduženost više nego utrostručila od krize 2008., a udvostručila u eurozoni): "Ako kamatne stope ostanu visoke tijekom recesije, uzrokuje velike probleme, jer je javni dug u razdoblju ultra niskih kamata porastao na rekordnu razinu." Rogoff posebno spominje Italiju.
