GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB: Svaki peti kredit u Hrvatskoj u riziku neplaćanja

HNB: Svaki peti kredit u Hrvatskoj u riziku neplaćanja
UPOZORENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.06.2021 / 11:22
Autor: SEEbiz
RIJEKA – Talijanska središnja banka izračunala je da bi se talijanske banke u 2021. i 2022. mogle suočiti s oko devet milijardi eura gubitaka po zajmovima zbog ekonomske štete koju je prouzročila pandemija koronavirusa.

Iako je kod njih udio nenaplativih korporativnih zajmova još uvijek nizak i iznosi 1,5 posto, tamošnja središnja banka upozorila je na prijetnju koju predstavlja sve veći udio zajmova koje klijenti još vraćaju, ali su označeni kao »faza 2«. Njihov je udio u drugoj polovici 2020. porastao 11 posto i trenutno sada čini 10,7 posto ukupnih zajmova. Banke ih moraju pokrivati rezervacijama kako bi se pripremile za eventualne gubitke, piše Novi list.

U Hrvatskoj su banke pak u prvom kvartalu zaradile 1,1 milijardu kuna dobiti, što je negdje na razini prvog kvartala 2020. Udio neprihodujućih, nenaplativih kredita formalno je također nizak, s obzirom i na činjenicu da krediti pod moratorijima nisu bili klasificirani kao nenaplativi. No, dividenda se i dalje ne smije isplaćivati. Hrvatsku narodnu banku smo pitali kolike gubitke uslijed koronakrize očekuje u domaćem bankarskom sustavu u ovoj i idućoj godini, koliki je kod nas trenutno udio kredita u »fazi 2« i očekuje li se dakle neki veći udar na rezultat banaka u nastavku godine, s obzirom da će se pokazati realnije stanje nakon smanjivanja i ukidanja državnih potpora, te ukidanja COVID-moratorija i pripadajućeg regulatornog tretmana.

U HNB-u kažu da je prelijevanje makroekonomskog šoka na bilance kreditnih institucija usporeno mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije, no udio kredita s porastom kreditnog rizika (faza 2. i faza 3) u 2020. godini porastao je s 14,1 posto na 20 posto.

– Najveći doprinos rastu materijaliziranoga kreditnog rizika dali su krediti u fazi 2. (prihodonosni krediti), čiji je udio, pod utjecajem ponajprije kretanja u korporativnom portfelju, porastao sa 7,6 na 13,2 posto, dok je udio neprihodonosnih kredita ostao stabilan na 5,4 posto. Snažan porast izloženosti u fazi 2. u znatnoj je mjeri rezultat reklasifikacije izloženosti za koje su odobreni moratoriji, a koja je najviše prisutna u portfelju kredita nefinancijskim poduzećima, tumače u HNB-u.

Kažu da će kretanje kvalitete kredita u budućnosti ovisiti o brzini i intenzitetu ekonomskog oporavka, kao i indirektnim potporama nefinancijskim poduzećima. Ipak, dodaju, »do kraja 2021. očekuje se tek blagi porast udjela neprihodonosnih kredita u ukupnima, ponajviše pod utjecajem kretanja kod kredita nefinancijskim poduzećima, kod kojih tijekom 2020. nije zabilježen porast udjela neprihodonosnih kredita, a daljnji blagi rast udjela mogao bi se nastaviti sve do 2023. godine«. Ovakva očekivanja, vele, temelje se na odsustvu većih prodaja neprihodnosnih kredita.

– Osim o gospodarskim kretanjima, kretanje kvalitete kreditnog portfelja ovisit će i o dinamici povlačenja potpora, odnosno izbjegavanju tzv. učinka litice (tzv. cliff effect). Prenaglo povlačenje mjera može negativno utjecati na prihode kućanstava i nefinancijskih poduzeća, a onda povratno i na poslovanje kreditnih institucija. Dobit kreditnih institucija prepolovila se tijekom 2020., a profitabilnost bi i u idućem razdoblju mogla ostati potisnuta. Prema privremenim podacima, u prva tri mjeseca 2021. dobit se zadržala na sličnoj razini kao i u 2020. godini, ali je porast imovine smanjio profitabilnost kreditnih institucija, ističe HNB.

U Hrvatskoj udruzi banaka napominju kako je prema najnovijim podacima omjer loših kredita poduzećima smanjen u odnosu na kraj 2020. s 12,5 na 12,1 posto, dok je istovrsni omjer kod kredita stanovništvu ostao gotovo nepromijenjen (7,1 naspram 7,2 posto).

– Najvažnije je to što ne vidimo značajna pogoršanja u otplati stambenih kredita stanovništva. Problemi su zasad koncentrirani u dijelu gotovinskih nenamjenskih kredita, što znači da je kreditna sposobnost blago narušena kod kućanstava koja su se prije krize pretjerano zadužila radi potrošnje i zbog posljedica pandemije imaju smanjene prihode. Kod pravnih osoba ne možemo izdvojiti tip kredita ili djelatnost kod kojih su nastupili problemi jer tek s protekom vremena nakon moratorija i drugih mjera olakšanja otplata moći će se jasnije vidjeti kod kojih je klijenata problem bio samo prolazan, a kod kojih se pretvara u trajni problem s otplatom. Zbog toga i očekujemo pritisak na slabiji rezultat banaka kroz neko vrijeme, zaključuju u HUB-u.

Tagovi: neneplativi krediti, loši krediti, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Ukupni krediti na godišnjoj razini porasli za 3,6 milijardi kuna
KREDITIRANJE
Ukupni krediti na godišnjoj razini porasli za 3,6 milijardi kuna
ZAGREB - Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, ukupni krediti stanovništvu krajem travnja iznosili su 137,5 milijardi kuna, što je za 3,6 milijardi kuna više u odnosu na travanj 2020. godine, uz stopu rasta stambenih kredita od devet posto, podaci su iz nedavno objavljene analize  Raiffeisen banke.
Dionice NLB-a pale nakon isteka prava na dividendu
PAD
Dionice NLB-a pale nakon isteka prava na dividendu
ANALIZA - U petak je isteklo pravo na dividendu NLB-a. Cijena dionice NLB-a smanjila se za 1,2%, na 64,6 eura po dionici.
HSBC prodao Cerberusu svoju maloprodaju u Francuskoj
PRODAJA
HSBC prodao Cerberusu svoju maloprodaju u Francuskoj
PARIZ - Druga po veličini europska banka, britanska HSBC, prodaje maloprodaju My Money Group u Francuskoj, iza koje stoji američka tvrtka za privatni kapital Cerberus, izvještava Reuters.
Stambeni krediti ove godine povećani za 1,6 milijardi kuna
KREDITIRANJE
Stambeni krediti ove godine povećani za 1,6 milijardi kuna
ANALIZA - Uz stagnaciju na mjesečnoj razini ukupni krediti stanovništvu krajem travnja dosegnuli su 137,5 mlrd. kuna. Navedeni iznos je 3,6 mlrd. kuna viši nego krajem travnja 2020.
Slovenske banke s rastom neto dobiti od čak 91,3% u prva četiri mjeseca
UZLET
Slovenske banke s rastom neto dobiti od čak 91,3% u prva četiri mjeseca
LJUBLJANA - U prva četiri mjeseca ove godine banke u Sloveniji ostvarile su 178 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, što je 85% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE