Gotovinski krediti u kunama 40 posto skuplji nego u eurima

No, perspektiva uvođenja eura u idućih tri do četiri godine otvara i pitanje zašto bi netko plaćao više kamate na kredite u kunama nego u eurima te je li ih moguće već sada zamijeniti i po kojim uvjetima.

Prema podacima HNB-a, kunski krediti na kraju svibnja iznosili su 126,2 milijardi kuna ili 46,3 posto ukupnih kredita. Istodobno su devizni krediti, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, bili na razini od 146,2 milijarde kuna, što znači da su činili 53,7 posto ukupnih kredita. Pritom su devizni krediti zastupljeniji kod poduzeća, dok kod stanovništva prednjače krediti odobreni u kunama, osobito gotovinski nenamjenski.

Suzana Jukić, voditeljica Odjela za monetarne analize u HNB-u, kaže za Jutarnji list da je na kraju svibnja prosječna kamatna stopa na novoodobrene kunske kredite poduzećima iznosila tri posto, a na devizne 2,5 posto, pa je jasno da se poduzećima više isplati zaduživati uz valutnu klauzulu.

Što se tiče stanovništva, prosječna kamatna stopa na kunske stambene kredite dosegnula je 3 posto, “a slična je razina zabilježena i kod deviznih”. No, za razliku od stambenih kredita kod kojih se kamatna stopa na kunske i devizne kredite gotovo izjednačila, kod potrošačkih i ostalih kredita vrlo je primjetna: 6,8 posto iznosi na kunske kredite i 4,9 posto na devizne kredite. Brojke govore da je u slučaju gotovinskih kredita zaduživanje u kunama 40 posto skuplje nego u devizama. U neformalnom razgovoru s bankarima nije bilo moguće dobiti neko argumentirano objašnjenje zašto je to tako, pa se čini da banke koriste okolnosti na tržištu. Potražnja za stambenim kreditima je slaba, dok se u slučaju gotovinskih kredita, čini se, ne pita puno za cijenu.

Želi li klijent već sada zamijeniti kunski kredit eurskim, ili ako gotovinski kredit želi uzeti u eurima, je li banka obavezna to mu omogućiti i uz koje uvjete?

- U slučaju kada se radi o već ugovorenom kreditu u kunama, a koji se želi zamijeniti eurskim kreditom, važno je istaknuti da se u takvim slučajevima ponovo procjenjuje kreditna sposobnost klijenta, osobito ako su mu primanja u kunama, jer bi se obveza ubuduće izražavala u još uvijek stranoj valuti pa se kod novog izračuna kreditne sposobnosti uzima u obzir i tečajni rizik.

Pri tome bi se kod ovakvih zahtjeva svakako trebalo imati u vidu da je izvjesno plaćanje i naknade za obradu takvih zahtjeva, kaže Jukić. K tome, napominje da banke trenutačno nisu u obvezi takvu konverziju i omogućiti klijentima, što znači da je takva odluka isključivo u domeni poslovne politike svake pojedine banke. U slučaju da je to ipak moguće, “uvjete za realizaciju konverzije banke također samostalno definiraju”.

Isto vrijedi i u slučajevima ako se klijent danas želi zadužiti u eurima umjesto u kunama. Ako takav kredit nije u aktualnoj ponudi neke banke, objašnjava Jukić, banka nije dužna niti udovoljiti takvom zahtjevu klijenta. No, podsjeća da je HNB zadnjih godina poticao kunsko kreditiranje kako bi se klijenti koji primaju plaću u kunama zaštitili od tečajnog rizika, pa u centralnoj banci trenutačno ne vide razloga da se građani samoinicijativno izlažu tečajnom riziku, pretpostavljajući da se radi o građanima čija su redovna primanja u kunama, a ne u eurima.

- Nakon uvođenja eura postojeći kunski ugovori o kreditu ostat će na snazi, pri čemu bi se novčane obveze po tim kreditima od tada obračunavale i izvršavale u eurima prema fiksnom tečaju konverzije bez naknade, odnosno bez bilo kakvog troška za korisnike kredita. Konverzija će se automatski obaviti na dan uvođenja eura - kaže Jukić.

Kamatne stope na kredite posljednjih nekoliko godina bilježe kontinuirani trend smanjenja, a uvjeti financiranja domaćih sektora uglavnom su ostali povoljni i tijekom prvih pet mjeseci 2020.