GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Franak: Što je država dala bankama za odustajanje od arbitraže?

Franak: Što je država dala bankama za odustajanje od arbitraže?
REAKCIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.02.2021 / 14:11
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u utorak izvijestio da banke povlače iz arbitražnih postupaka vezanih uz konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure, iz Udruge Franak u utorak su priopćili kako nije jasno jasno što je država dala bankama za njihovo odustajanje od arbitraže.

"Ministar Zdravko Marić na presici u utorak 2. veljače 2021. objavio je kako se banke povlače iz arbitraža pokrenutih u Washingtonu na temelju dogovora s Vladom RH. Iz izjava ministra Marića nije jasno što je država dala bankama za njihovo odustajanje od arbitraže, osim što je ustvrdio da neće biti troška za proračun", kaže se u priopćenju te udruge.

Marić je na konferenciji za novinare o arbitražnim postupcima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) vezanim uz konverziju kredita u francima izvijestio da je da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode sporove u Washingtonu, u Hrvatskoj i onima koje još nisu pokrenule postupke te da se za četiri slučaja postupci prekidaju.

Time je, kako je rekao, izbjegnuta moguća obaveza za državni proračun od dvije i pol milijarde kuna što se tiče postupaka u ICSID-u i Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Dogovor je, kako je rekao, postignut sa Zagrebačkom bankom, PBZ-om, Sberbankom, Ersteom, Raiffeisenom i OTP bankom i ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za Hrvatsku.

Dodao je da se postupci pregovora i arbitraže nastavljaju s Addiko bankom i Societe Generalom, bivšim vlasnikom Splitske banke.

Banke su ICSID-u pokrenula međunarodni arbitražni postupak protiv Hrvatske, tražeći nadoknadu troškova proizišlih iz propisane konverzije kredita u švicarskim francima. Konverzija je provedena na temelju zakona o konverziji kredita u švicarskim francima iz 2015. godine.

Za Udrugu Franak je "šokantno" da se taj dogovor objavio u vrijeme kada Ustavni sud odlučuje o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda, kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kolektivnom predmetu franak.

"Nepoštene banke, koje su svjesno i namjerno prevarile 125.000 hrvatskih obitelji, ne zaslužuju nikakve olakšice. Osim toga, Sud EU je jasno i nedvojbeno izrekao u predmetu Achmea da su arbitraže između članica EU nezakonite i zabranjene", kažu u toj udruzi. Unatoč svim tim činjenicama, banke koje su dužne građanima 20 milijardi kuna, dobile su ili će dobiti neke olakšice, dodaju.

Smatraju i da se Vlada mora očitovati na prethodna pitanja u predmetima koji se vode na Sudu EU vezana za konverzije CHF kredita. "Pitanje svih pitanja jest, možemo li očekivati da će očitovanje biti neutralno odnosno da Vlada neće zastupati na Sudu EU stajališta banaka", kažu u Udruzi Franak.

Dodaju kako je "žalosno da Vlada godinama podržava nezakonito poslovanje banaka i pljačku građana, a nagodbu u kojoj će očigledno banke ipak dobiti neke olakšice prikazuju kao veliku pobjedu".

U priopćenju se tvrdi i da su banke koje su pokrenule arbitražu dužne hrvatskim građanima koji su ugovarali kredite u švicarcima još 20 milijardi kuna.

"Vlada RH trebala bi proaktivnom politikom u području zaštite potrošača omogućiti da svi ti opelješeni građani lakše dođu do svojeg novca, a način na koji vlast postupa s bankama nam ne daje nikakvu nadu da bi se to moglo dogoditi", kažu u Franku i dodaju da s nestrpljenjem očekuju sutrašnju odluku Ustavnog suda o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda.

Ustavni sud sutra bi trebao odlučivati o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda kojom je potvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kreditima ugovorenim između 2004. i 2008. godine.

Tu odluku u Franku smatraju važnom za 125 tisuća obitelji koje su ugovarale kredite s valutnom klauzulom CHF, kojima su, kako navodi, banke korištenjem nepoštenih odredaba o kamati i valuti CHF nezakonito naplatile 10 milijardi kuna tijekom otplate kredita, a to znači da zajedno sa zateznim kamatama duguju svim tim obiteljima oko 20 milijardi kuna.

Ustavni sud, dodaju u Franku, odlučuje sutra o ustavnim tužbama banaka, i budu li ustavne tužbe budu odbačene, time će kolektivni slučaj franak biti zaključen i zatvoren, i više neće biti niti jedne zapreke za obeštećenje na temelju privatnih tužbi za sve oštećenike s takvim kreditima.

Tagovi: Udruga Franak, Goran Aleksić, Sberbank, Zagrebačka banka, konverzija kredita, Privredna banka Zagreb, Erste, Raiffeisen, OTP banka
PROČITAJ I OVO
Stambeni krediti u godinu dana veći za 3,6 milijardi kuna
KREDITIRANJE
Stambeni krediti u godinu dana veći za 3,6 milijardi kuna
ANALIZA - Uz blagi rast na mjesečnoj razini (+0,3%) ukupni krediti stanovništvu krajem svibnja dosegnuli su 137,9 mlrd. kuna. Navedeni iznos je 3,6 mlrd. kuna viši nego krajem svibnja 2020. Godišnja nominalna stopa tako se zadržala na travanjskih 2,7%.
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
REKORDI
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka u prvom polugodištu ostvarila je 147 milijuna kuna neto dobiti, što je 28 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije i najviša polugodišnja dobit u posljednjih trideset godina.
HNB kreće s inicijativom za zakonske izmjene oko prekoračenja po tekućem računu
INICIJATIVE
HNB kreće s inicijativom za zakonske izmjene oko prekoračenja po tekućem računu
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) uputila je okružnicu bankama, kojom ih obavještava da pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu, izvijestili su u petak iz HNB-a.
Erste banka u prvoj polovini godine s 511 milijuna kuna neto dobiti
RAST
Erste banka u prvoj polovini godine s 511 milijuna kuna neto dobiti

ZAGREB - Erste banka je u prvoj polovini godine poslovala s 511,2 milijuna kuna neto dobiti, što je gotovo tri puta više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je neto dobit iznosila 171,3 milijuna kuna, objavila je u petak ta banka.

HBOR kreditira projekte javnog sektora uz kamatne stope od 1,1 posto
KREDITIRANJE
HBOR kreditira projekte javnog sektora uz kamatne stope od 1,1 posto
ZAGREB - HBOR je snizio kamatne stope po programima Investicije javnog sektora i EU projekti te je kamatna stopa za ulaganja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i agencija u njihovom većinskom vlasništvu s potpomognutih područja snižena na 1,1 posto, a za one s ostalih područja na 1,2 posto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE