Europskim bankama prijeti još veće zaostajanje

Zajmodavci u eurozoni i Britaniji bili su sputani slabom profitabilnošću i slabim ekonomijama od globalne financijske krize 2008.-09., dok su američke banke skočile u vrijednosti i ukrale tržišni udio, posebno u investicijskom bankarstvu dok su se europski konkurenti povlačili.

Neke su banke ove godine počele vraćati izgubljeno tlo. Sve do ovog tjedna, europske su dionice bile bolje od američkih i rasle su nade da će SAD usvojiti neke elemente propisa Basel III koji od američkih banaka zahtijevaju da imaju više kapitala, što će pomoći u izjednačavanju uvjeta.

Trumpova ovotjedna pobjeda na predsjedničkim izborima preokrenula je ploču. Dionice JPMorgana, Goldman Sachsa i Morgan Stanleya uzletjele su dok je indeks STOXX Europe 600 Banks pao više od 1% u tjednu.

"Očekivanje je jednostavno: deregulacija i smanjenje poreza u SAD-u u suprotnosti su s europskim strogim nadzorom i niskim kamatama", rekao je David Materazzi, izvršni direktor talijanske platforme za automatizirano trgovanje Galileo FX.

"Ako američke banke dobiju očekivanu potporu politike, mogle bi povećati količinu kredita i optimizirati kapital na načine s kojima se europske banke trenutno ne mogu mjeriti", rekao je Materazzi.

Od početka 2010. dionice europskog bankarstva pale su za 10%, dok su se zajmodavci u SAD-u više nego utrostručili.

Europska središnja banka procijenila je da povrat na kapital banaka u eurozoni varira oko 5%, naspram 10% u SAD-u, povezujući to s višim prihodima od naknada u SAD-u i naslijeđenim nenaplativim kreditima s kojima se europske banke još uvijek bore.

Već postoje znakovi da se europski političari pripremaju za novi krajolik pod Trumpom.

Švicarska ministrica financija Karin Keller-Sutter izjavila je u četvrtak da su ona i njezina britanska kolegica Rachel Reeves razgovarale o izgledima za regulaciju banaka u SAD-u.

“Unaprijed je rečeno da u SAD dolazi val deregulacije”, rekla je za Reuters, dodajući da su se oboje složili da je važno uspostaviti ravnotežu između konkurentnosti i stabilnosti.

Val deregulacije trebao bi europskim bankama dati neku polugu za lobiranje za ublažavanje pravila u Europi, koja su ionako teža, rekao je Reutersu jedan bankarski direktor.

Bankarska industrija SAD-a očekuje da će Trump uvesti republikanske regulatore koji će ublažiti pravila o kapitalu i odobrenja spajanja te dodatno razvodniti sporni prijedlog završetka Basel III koji ima za cilj zahtijevati od velikih zajmodavaca da imaju više kapitala.

No tempo svake deregulacije odredit će novi regulatori i ključni kreatori politike koje Trump tek treba imenovati, ostavljajući izglede vrlo neizvjesnima.

Michael Ashley Schulman, glavni direktor za ulaganja u Running Point Capital Advisors, smatra da bi Trump mogao poništiti i dijelove zakona o financijskim reformama Dodd-Frank iz 2010., koji je povećao regulaciju banaka kako bi se izbjegla nova implozija u stilu 2008.

"Osim toga, porast u očekivanim korporativnim spajanjima i preuzimanjima zbog manje restriktivnog FTC-a (Savezne komisije za trgovinu) trebao bi dovesti do povećanja naknada investicijskog bankarstva", rekao je za Reuters.

“Također možemo očekivati porast regionalnih spajanja banaka. Za usporedbu, europske banke sa svojim restriktivnijim regulatornim nadzorom natjecat će se s jednom rukom svezanom na leđima.”

Dugo iščekivana europska bankarska spajanja i preuzimanja ponovno su započela ove godine potencijalnim preuzimanjem od strane Commerzbanka od UhniCredita i ponudom BBVA za Sabadell, ali niti jedan dogovor nije zaključen.

Filippo Maria Alloatti, voditelj financijskih kredita u Federated Hermesu, rekao je da će američke banke biti glavni korisnici pod Trumpom. Ali međunarodne banke sa značajnim operacijama u SAD-u, kao što su Barclays, Deutsche Bank i UBS, trebale bi, rekao je, također vidjeti "pozitivne učinke".