Erste: Rast prihoda, najavljeno povećanje dividende

Taj je pozitivan rezultat temeljen na snažnom povećanju neto prihoda od kamata, značajno poboljšanim neto prihodima od naknada i provizija, kao i snažno poboljšanim neto rezultatima trgovanja i fer vrijednosti u usporedbi s istim razdobljem lani. S obzirom na to da su uvjeti rizika u regiji SIE i dalje povoljni, bankarska grupa uknjižila je troškove rizika u iznosu od 52 milijuna eura u prva tri tromjesečja 2021., u usporedbi s 870 milijuna eura godinu ranije. Erste Group stoga je zabilježio neto dobit od 1,45 milijardi eura u izvještajnom razdoblju (prvih devet mjeseci 2020.: 637 milijuna eura; prvih devet mjeseci 2019.; 1,22 milijardi eura).

Član Uprave za financije Erste Groupa Stefan Dörfler: „Nastavljen je makroekonomski oporavak u regiji SIE te su nadmašena očekivanja u stopama rasta u regiji i na pojedinim tržištima. To povoljno okruženje pružilo je okvir u kojem je Erste uspio ostvariti snažan rast dobiti, uz zadržavanje troškova na istoj razini i značajno smanjenje rezervacija za rizike. Naši rezultati i na operativnoj i na neto razini uvelike su poboljšani u usporedbi s pandemijskom 2020. godinom, no ostvarili smo dobre rezultate i u usporedbi s istim razdobljem 2019. Budući smjer pandemije tijekom zimskih mjeseci te njezin utjecaj na gospodarstva regije SIE u srednjem roku i dalje nepoznat. Ipak, zbog dokazane otpornosti naše regije i snage Ersteovog poslovnog modela optimistično idemo prema kraju 2021. i dalje u sljedeću godinu.“

Neto prihod od kamata povećan je za 2,2 % na godišnjoj razini, na 3,67 milijardi eura, prvenstveno zahvaljujući jednokratnim učincima usvajanja treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) u Austriji i Slovačkoj. Neto prihodi od naknada i provizija povećani su za 16,7 % na 1,69 milijardi eura. Povećanja su ostvarena u svim kategorijama naknada i provizija i u svim ključnim tržištima, uz posebno značajan porast u uslugama platnog prometa, kao i u upravljanju imovinom i u poslovanju s vrijednosnim papirima. U stavkama neto rezultat iz trgovanja i dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak zabilježen je ukupan rast na 201,0 milijuna eura, u usporedbi s 90,4 milijuna eura lani, uglavnom kao rezultat učinaka vrednovanja. Operativni prihodi povećani su za 8,5 % na 5,74 milijardi eura.

Opći administrativni troškovi porasli su za 0,6 % na godišnjoj razini, na 3,14 milijardi eura. Troškovi zaposlenih smanjeni su za 1,1 % na 1,88 milijardi eura, dok su ostali administrativni troškovi porasli za 3,4 % na 846,6 milijuna eura. Broj zaposlenika (na temelju FTE-a) smanjen je za 1,8 %, na 44,878 na kraju rujna 2021. Plaćanja u programe osiguranja depozita uključena u druge administrativne troškove povećala su se za 12,8 % na 113,1 milijuna eura. Gotovo sva plaćanja koja se očekuju za 2021. već su uknjižena. Deprecijacija i amortizacija povećana je za 2,8 % na 413,2 milijardi eura. Operativni rezultat povećan je za 20 % na 2,59 milijardi eura, a omjer troškova i prihoda značajno je poboljšan na 54,8 % (59,1 %).

Zbog neto dodijeljenih sredstava rezultat umanjenja vrijednosti koja proizlazi iz financijskih instrumenata („troškovi rizika“) iznosio je -51,6 milijuna eura ili 4 bazna boda prosječnih bruto kredita klijentima (prvih devet mjeseci 2020.: -870,1 milijuna eura ili 70 baznih bodova). Neto alokacije za rezerviranja za kredite, kao i za obveze i jamstva, zabilježene su u Češkoj, Rumunjskoj, Srbiji i Mađarskoj, no općenito su ostale na vrlo niskoj razini. Pozitivan doprinos ostvaren je iz prihoda povezanih s povratom već otpisanih kredita, kao i iz izdanja, osobito u Austriji (u segmentu štedionica). Tijekom usporednog razdoblja u 2020. ažurirani parametri rizika s informacijama o budućim kretanjima vezanima uz Covid-19 rezultirali su visokim neto alokacijama za rezerviranja za kredite, kao i za obveze i dana jamstva. Omjer nenaplativih kredita temeljen na u bruto kreditima klijentima dosegnuo je povijesno nisku razinu od 2,4 % (2,7 %). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama (ne uključujući kolateral) porastao je na 92,7 % (88,6 %).

Ostali operativni rezultati iznosili su -243,3 milijuna eura (-213,6 milijuna eura). Troškovi godišnjih doprinosa za sredstva za sanacijske fondove za cijelu godinu 2021. koji su uključeni u ovu stavku povećali su se na 108,5 milijuna eura (93,7 milijuna eura), najviše u Austriji i Rumunjskoj. Smanjenje bankovnih nameta na 71,6 milijuna eura (100,3 milijuna eura) prvenstveno se pripisuje ukidanju poreza na banke u Slovačkoj. Bankovni nameti trenutačno se plaćaju na dva ključna tržišta: u Mađarskoj je porez na banke za cijelu financijsku godinu iznosio 14,9 milijuna eura (14,4 milijuna eura), a porez na transakcije za prva tri tromjesečja dodatnih 35,7 milijuna eura (33,1 milijuna eura). U Austriji je porez na banke iznosio 20,9 milijuna eura (19,0 milijuna eura). Porezi na prihode povećali su se na 433,6 milijuna eura (264,2 milijuna eura). Manjinski udio dosegnuo je 397,2 milijuna eura (177,1 milijuna eura) zbog znatno većeg doprinosa dobiti od štednih banaka. Neto dobit pripisiva vlasnicima matice povećana je na 1,45 milijardi eura (637,1 milijuna eura) uslijed snažnog operativnog rezultata i niskih troškova rizika.

Ukupni kapital, koji ne uključuje instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), povećao se na 21,2 milijardi eura (prosinac 2020.: 19,7 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, konačni) povećao se na 18,3 milijardi eura (17,1 milijardi eura), kao i ukupna vlastita sredstva (konačna) na 23,9 milijardi eura (23,6 milijardi eura), a u obje navedene vrijednosti uključena je dobit tekuće godine ostvarene tijekom prve polovine poslovne godine, ali ne i treće tromjesečje. Ukupan rizik – rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik (CRR, konačni) – umjereno se povećao na 128,5 milijardi eura (120,2 milijardi eura). Stopa redovnoga osnovnoga kapitala (CET1, konačna verzija) iznosila je 14.2% (14.2%), a stopa ukupnoga kapitala 18,6 % (19,7 %).

Ukupna imovina povećala se za 11,5 % ove godine na 309,2 milijardi eura. Što se tiče aktive, zabilježen je porast gotovine i salda gotovine, uglavnom u Austriji, na 47,1 milijardi eura (35,8 milijardi eura) te kredita i potraživanja od banaka na 27,7 milijardi eura (21,5 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata povećali su se za 5,9 % ove godine, na 175,9 milijardi eura. Na strani pasive, depoziti banaka znatno su porasli na 35,4 milijardi eura (24,8 milijardi eura) zbog povećanog refinanciranja ESB-a (treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja – TLTRO III) Depoziti klijenata porasli su na svim ključnim tržištima – a najviše u Austriji i Češkoj – na 207,5 milijardi eura (+8,6 % ove godine u odnosu na 191,1 milijardu eura u prosincu 2020.). Omjer kredita i depozita znatno se smanjio, na 84,8 % (86,9 %).

Budući da je Europska središnja banka ukinula svoju preporuku o dividendi, očekuje se da će dodatnih 1,00 euro po dionici biti isplaćeno u četvrtom tromjesečju 2021., nakon odobrenja izvanredne glavne skupštine koja će se održati 25. studenoga 2021. Za fiskalnu godinu 2021. godinu Erste Group cilja dividendu od 1,60 eura po dionici, čime se vraća svojoj progresivnoj politici dividendi.

Financijski rezultati od siječnja do rujna 2021. uspoređuju se s financijskim rezultatima od siječnja do rujna 2020. i bilančnim pozicijama od 30. rujna 2021. s onima na dan 31. prosinca 2020.