EIB neće ulagati u izvore plina već samo u obnovljive energije

"Naša politika je da zaustavimo ulaganja u plin. Želimo da 50 posto naših sredstava bude uloženo u zelenu tranziciju, u okoliš", rekao je Ioannis Kaltsas, voditelj odjela EIB-a nadležnog za Grčku i Cipar.

"EIB je transformiran, mi sami ga nazivamo 'klimatskom bankom'", napomenuo je tijekom konferencije "Regionalni rast" koju je suorganizirao Europski parlament u grčkom gradu Patrasu.

Njegova izjava došla je u trenutku dok vlade 27 zemalja EU-a traže alternativne načine dobave plina kako bi smanjile ovisnost o Rusiji, velikom izvozniku nafte i plina.

EIB-ovi dioničari su zemlje članice EU-a.

Stanovnici diljem Europe pogođeni su porastom cijena energenata nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače.

Profesor naftne geologije na Sveučilištu u Patrasu, Avram Zelilidis, kaže kako je u kratkom roku neophodno nastaviti s eksploatacijom plina i nafte u EU jer su građani teško pogođeni, a da o "Green Dealu" treba razmišljati isključivo na dugi rok.

"Što ćemo danas? Dajte mi rješenje za danas, ne za sutra", rekao je tijekom izlaganja.

Helene Chraye, voditeljica odjela za tranziciju prema čistoj energiji pri Europskoj komisiji, nije dala konkretan odgovor, rekavši da se "u kratkom roku ljudi moraju grijati", ali da se potrebno "riješiti ovisnosti" o izvorima ugljikovodika.

"Moramo ulagati puno u obnovljive izvore, investirati recimo u solarne ćelije", istaknula je. "U Grčkoj ima mogućnosti za bolje korištenje solarne i energije vjetra. Potrebno je povećati njihovu efikasnost", dodala je.

U Grčkoj, gdje se za godinu dana održavaju parlamentarni izbori, prošli mjesec su cijene porasle 10,2 posto, što je najveći skok u zadnjih 28 godina. Stanovnici se žale na poskupljenje goriva i hrane.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, putem europskog Zelenog plana (Green Deal) želi do 2050. godine potpuno prekinuti ispuštanje stakleničkih plinova i time zaustaviti klimatske promjene te uništavanje okoliša.