EIB Grupa u Hrvatsku lani uložila 760 milijuna eura

Europska investicijska banka (EIB) uložila je 113 milijuna eura, a Europski investicijski fond (EIF), kao druga sastavnica Grupe EIB-a, rekordnih 647 milijuna eura, pri čemu su ulaganja te banke EU-a u sve ključne sektore hrvatskog gospodarstva od 2001. godine dosegnula 7,2 milijarde eura, istaknuto je u utorak na radnom doručku u organizaciji te financijske institucije.

Dosad najveći zabilježeni obujam poslovanja EIF-a u Hrvatskoj počiva na jamstvima izdanima državnim i komercijalnim bankama u sklopu Europskog jamstvenog fonda (EJF), u visini 650 milijuna eura.

Time je poduprto otvaranje novih kreditnih linija za mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća, a s ciljem očuvanja radnih mjesta te njihova oporavka od posljedica pandemije koronavirusa, istaknuto je.

EIB je, pak, uložio 63 milijuna eura u Hrvatsku elektroprivredu (HEP), čime je podržan program ulaganja te kompanije u obnovljive izvore energije (OIE), kao ključnih za ubrzano postizanje energetske neovisnosti Hrvatske i EU-a. Također, EIB je osigurao i dodatnih 50 milijuna eura u jamstvims EJF-a za Hrvatsku banku i obnovu i razvoj (HBOR) radi poboljšanja uvjeta financiranja za srednje kapitalizirana i velika hrvatska poduzeća.

Voditelj ureda EIB Grupe u Hrvatskoj Anton Kovačev poručio je da će u ovoj i slijedećim godinama naglasak EIB-a u Hrvatskoj biti na Europskom zelenom planu i borbi protiv klimatskih promjena, što posebno uključuje financiranje obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost i nove izvore energije. U kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu, Kovačev je posebice apostrofirao važnost stvaranja energetske neovisnosti, kako Hrvatske, tako i Unije u cjelini.

Rekao je da se u segmentu obnovljivih izvora energije već intenzivno pregovara o nekim novim projektima, tek otkrivši kako se radi o vodiku. Upitan pak o nuklearnoj energiji i eventualnoj izgradnji novog bloka u nuklearci Krško, Kovačev je rekao da EIB može financirati takvu energiju, no uz "najvišu razinu sigurnosti".

Inače, s obzirom i na ulogu EIB-a kao klimatske banke EU-a, ta financijska institucija od početka 2022. godine ne sudjeluje u financiranju projekata temeljenih na fosilnim gorivima.

Sukladno strategiji postizanja što veće energetske neovisnosti, voditelj zagrebačkog ureda EIB-a je poručio i da je ta banka spremna financirati izgradnju novih LNG terminala - i u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU-a.

Također, Kovačev je apostrofirao da EIB Grupa neće zaboraviti ni druge osnovne prioritete, poput digitalizacije i inovacija.

Istaknuo je da je želja pomoći svim hrvatskim poduzetnicima koji se opredijele za ulaganje u razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda i usluga, čime se želi pridonijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. No, podjednako se vodi i računa o potpori državnom i javnom sektoru, dodao je.

Izgradnja kapaciteta za skladištenje energije prikupljene iz obnovljivih izvora

Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, Olga Pascenco iz EIB-a, zadužena za kreditiranje javnog sektora u Hrvatskoj, istaknula je da postoji veliki potencijal za izgradnju kapaciteta za skladištenje te energije, pri čemu je također izdvojila vodik i njegove potencijale.

Osim što će ih financirati, EIB će državi i privatnom sektoru pružiti i tehničku i savjetodavnu pomoć za takve projekte, istaknula je Pascenco.

Apostrofirala je i potrebu razvoja željezničkog i pomorskog povezivanja, pri čemu se potonje prije svega odnosi na unaprjeđenje povezanosti otoka s kopnom, dok se u sektoru željeznice između ostalog izdvaja potreba bolje povezanosti Zagreba i Rijeke, s obzirom na velik potencijal riječke luke.

Rekla je i da će da EIB u budućnosti veći naglasak stavljati na izravno financiranje lokalnih zajednica, to jest gradova, u cijelom nizu ključnih prioriteta, poput priuštivog stanovanja, podizanja energetske učinkovitosti, postpotresne obnove i itd.

EIB je inače vrlo žurno pružio podršku Ukrajini kreditom od 668 milijuna eura, a banka je najavila i programski paket od četiri milijarde eura, kojim će podržati lokalne zajednice u državama članicama EU-a u pogledu prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine.