ECB: Banke se moraju usredotočiti na klimatski rizik

Iz rezultata testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik vidljivo je da banke još nisu u dovoljnoj mjeri uključile klimatski rizik u svoje okvire testiranja otpornosti na stres i interne modele, premda su od 2020. ostvarile određen napredak, navodi se u priopćenju ECB-a objavljenom u petak na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.

"Banke europodručja moraju hitno pojačati aktivnosti mjerenja klimatskog rizika i upravljanja tim rizikom, upotpunjujući postojeće podatke i prihvaćajući pritom dobru praksu kakva već postoji u sektoru", rekao je predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Andrea Enria.

Testiranje, koje je provedeno kao dio ESB‑ova klimatskog hodograma, nije provjera adekvatnosti kapitala, već prilika za učenje banaka i nadzornih tijela. Njime su prikupljene kvalitativne i kvantitativne informacije radi ocjene spremnosti sektora za klimatski rizik te učenja o najboljoj praksi u vezi klimatskim rizikom.

"Riječ je o ključnom koraku u povećavanju otpornosti našeg financijskog sustava na klimatski rizik", rekao je potpredsjednik Nadzornog odbora Frank Elderson. "Od banaka očekujemo da poduzmu odlučne korake i izrade pouzdane okvire testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju", navodi se u priopćenju.

Testiranje je obuhvatilo 104 značajne banke u eurozoni, sastojalo se od triju modula i u kojem su banke davale informacije o svojoj sposobnosti za provedbu testiranja otpornosti na klimatski stres; ovisnosti o sektorima s velikim emisijama ugljika i o uspješnosti u različitim scenarijima za različita razdoblja. Trećim modulom testiranja otpornosti na test bila je obuhvaćena samo 41 izravno nadzirana banka kako bi se postigla razmjernost u odnosu na manje banke.

Oko 60 posto banaka nema okvir testiraja otpornosti na stres za klimatski rizik

Iz rezultata prvog modula vidljivo je da oko 60 posto banaka još nema okvir testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik, navode iz ECB-a.

Osim toga, dodaju, većina banaka ne uzima u obzir klimatski rizik u modelima za kreditni rizik, a samo 20 posto banaka uzima u obzir klimatski rizik kao varijablu pri odobravanju kredita. Banke još nisu postigle najbolju praksu, u skladu s kojom bi se trebale osposobiti za provedbu testiranja otpornosti na klimatski stres koje obuhvaća nekoliko transmisijskih kanala klimatskog rizika (npr. tržišni rizik i kreditni rizik) i portfelja (npr. korporativni i hipotekarni), ističu iz ECB-a.

Nadalje, kako navode, iz rezultata drugog modula testiranja vidljivo je da se, ukupno gledajući, gotovo dvije trećine prihoda banaka od nefinancijskih društava odnosi na sektore s velikim emisijama stakleničkih plinova.

U mnogim slučajevima "financirane emisije" banaka potječu od malog broja velikih drugih ugovornih strana, što povećava njihovu izloženost tranzicijskim rizicima. Banke se često služe zamjenskim varijablama u procjeni svoje izloženosti sektorima s velikim emisijama. Premda je to dobar prvi korak u upotpunjavanju podataka, banke moraju pojačati komunikaciju s klijentima kako bi dobile točnije podatke i stekle uvid u tranzicijske planove klijenata. Bez toga one ne mogu procijeniti svoju izloženost klimatskom riziku i upravljati tom izloženošću u budućnosti, napominju iz ECB-a.

U trećem modulu testiranja otpornosti na stres odozdo prema gore od banaka se tražilo da projiciraju gubitke u ekstremnim vremenskim uvjetima i u tranzicijskim scenarijima za različita razdoblja.

Iz zaključaka je vidljivo da ranjivost banke u scenariju suše i vrućine uvelike ovisi o gospodarskoj djelatnosti i geografskoj lokaciji njezinih izloženosti. Učinak tog rizika ostvaruje se kao smanjenje sektorske produktivnosti, npr. u poljoprivredi i građevinarstvu, te povećanje gubitaka po kreditima na pogođenim područjima. Slično tome, u scenariju rizika poplave očekuju se negativni učinci na kolateral u obliku nekretnina te odnosne hipoteke i korporativne kredite, u prvom redu na lokacijama koje su najviše pogođene, navode iz ECB-a.

Napominju i da je iz rezultata testiranja otpornosti na stres vidljivo da gubitci po kreditima i tržišni gubitci u kratkoročnoj neurednoj tranziciji i scenarijima dvaju fizičkih rizika iznose ukupno oko 70 milijardi eura za 41 uključenu banku.

Međutim, dodaju, stvarni rizik povezan s klimatskim promjenama zapravo je znatno veći jer se taj iznos odnosi samo na dio stvarne opasnosti zbog nedostupnosti podataka u ovoj ranoj fazi, modeliranja u osnovi projekcija banaka koje tek u naznakama uključuje klimatske čimbenike, isključivanja pada gospodarske aktivnosti i drugog kruga učinaka iz scenarija te činjenice da su izloženosti obuhvaćene ovim testiranjem samo trećina ukupnih izloženosti te 41 banke.

Napominju i da banke nedovoljno razlikuju različite dugoročne scenarije jer, po svemu sudeći, nemaju pouzdane strategije, tek tendenciju smanjenja izloženosti sektorima koji najviše onečišćuju i potpore poduzećima s manjim emisijama ugljika. Banke stoga u svojim strateškim dugoročnim planovima moraju uzeti u obzir i izravne i neizravne transmisijske kanale, navode.

Rezultati testiranja otpornosti na stres upotrijebit će se, kao kvalitativne informacije, u postupku nadzorne provjere i ocjene i ove godine neće izravno utjecati na kapital preko preporuke u sklopu drugog stupa. Sve su banke sudionice dobile individualne povratne informacije i od svih se očekuju odgovarajući koraci, u skladu s najboljom praksom koju će ECB objaviti u posljednjem tromjesečju 2022., navodi se u priopćenju.