Promatrano na mjesečnoj razini, zabilježen je rast od 8.174 mil. kuna ili 2,7%. Na godišnjoj razini je pozitivan trend rasta prisutan od kraja 2011. te je u ožujku iznosio 25.110 mil. kuna ili 8,7% što predstavlja najveću godišnju promjenu od financijske krize 2008.
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u ožujku isključivo je rezultat rasta ukupnih štednih i oročenih depozita (u stranoj i u domaćoj valuti). Uz stopu rasta na mjesečnoj razini od 4,4%, ukupni štedni i oročeni depoziti krajem ožujka iznosili su 204,0 mlrd. kuna s udjelom od 65,4% u ukupnim depozitima.
Godišnja stopa rasta štednih i oročenih depozita u ožujku iznosila je 4,2% što je u odnosu na ožujak 2019. porast od 8,2 mlrd. kuna. Valutna struktura štednih i oročenih depozita i dalje ostaje slična te preko 80% depozita čine valutni depoziti, uglavnom u eurima. S obzirom na veliki udio depozita u eurima, promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (u odnosu na ožujak 2019. tečaj EUR/HRK porastao je za 2,5%, dok je u odnosu na veljaču srednji tečaj HNB-a na kraju razdoblja u ožujku bio viši za 2,0%). Ukupni valutni depoziti krajem ožujka bili za za 12,5 mlrd. kuna ili 7,8% viši u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Promatrano prema sektorima, kao i prethodnih godina, preko 80% štednih i oročenih depozita u inozemnim valutama pripadalo je sektoru kućanstava.
S druge strane, depozitni novac (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu) zabilježio je na mjesečnoj razini pad od 339,3 mil. kuna odnosno 0,3% s udjelom od 34,6% u ukupnim depozitima. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca koje su prisutne od druge polovice 2015. godine.
Godišnja stopa rasta depozitnog novca u ožujku iznosila je 18,5% što je u odnosu na ožujak 2019. porast od 16,9 mlrd. kuna. Posljedica takvih kretanja svakako je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju ali i nesklonost ulaganja u ostale oblike financijske imovine što je rezultiralo da se višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.
Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.
