Ovogodišnje je izdanje, međutim, znatno drukčije od protekla dva koja je obilježilo uspješno poslovanje, dok se sada banke u Srednjoistočnoj Europi suočavaju s ogromnim izazovima uslijed globalne pandemije. Stvarna se šteta može iščitati iz financijskih rezultata za 2020. godinu, te nema sumnje da će COVID-19 ostaviti snažan trag na rezultatima banaka Srednjoistočne Europe i u idućoj godini.
COVID-19 zatekao je bankarski sektor u dobrom stanju. Prosječna adekvatnost kapitala iznosila je 20 % u 2019. godini, pokazatelji loših kredita bili su relativno niski i nastavljali su se i dalje smanjivati, dok je prosječni povrat na kapital iznosio 12,7 %. Navedene će se brojke pogoršati, te prouzročiti ozbiljne izazove za uprave i dioničare banaka.
Konsolidacija u bankarskom sektoru u Srednjoistočnoj Europi je u tijeku i proteklih godina zabilježen je niz transakcija pri čemu investitori koji nisu strateški izlaze s tržišta ili smanjuju opseg svojeg poslovanja, dok najveće grupacije u Srednjoistočnoj Europi nastavljaju s preuzimanjem. U prošlogodišnjem je predgovoru najavljeno usporavanje gospodarstva, a time i veći pritisak na manje učinkovite banke. Međutim, 2020. godine donijela je jaku globalnu recesiju. Otpornost, sposobnost apsorpcije šokova, ekonomije razmjera i operativna učinkovitost postat će još bitnije te će veće, diverzificirane bankarske grupacije imati priliku za selektivno stjecanje drugih, oslabljenih banaka ili pak preuzimanje zdravih portfelja manjih banaka.
Ključni nalazi:
• Banke u Srednjoistočnoj Europi imale su snažnu kapitalnu poziciju na početku krize prouzročene pandemijom COVID-19. Stopa adekvatnosti kapitala ostala je stabilna i u prosjeku iznosila 20 % u 2019. godini, što je porast od 0,2 % u odnosu na 2018. godinu.
• Prosječna profitabilnost banaka bila je stabilna u 2019. godini te je povrat na kapital iznosio 12,7 %, dok je povrat na aktivu iznosio 1,5 %. Premda su u većini analiziranih država omjeri profitabilnosti ostali na istovjetnoj razini ili se nešto smanjili, iznimno visoki povrat na kapital od 33,5 % zabilježen u Ukrajini utjecao je na nešto viši prosjek. Visoke razine profitabilnosti zbog daljnjeg pritiska na kamatne stope i rezervacije na kreditne plasmane neće se moći zadržati.
• Gotovo 60 % ukupne imovine bilo je u vlasništvu 15 najvećih bankovnih grupacija u regiji. Kad je riječ o imovini, najveća bankovna grupa u regiji i dalje je Erste Grupa (tržišni udio od 8,7 %, prisutnost u 8 država), a slijede je KBC Grupa (tržišni udio od 7,8 %, prisutnost u 4 države) i UniCredit Grupa (tržišni udio od 6,5 %, prisutnost u 9 država). Mađarska OTP Grupa zabilježila je najveći rast bankovne imovine u Srednjoistočnoj Europi zbog svoje strategije širenja spajanjem i preuzimanjem u proteklim godinama.
• Prosječni ukupni udjel loših kredita u Srednjoistočnoj Europi iznosio je 7,2 % u 2019. godini, što je 0,75 % manje nego u 2018. godini i bili su odraz pozitivnih trendova gospodarstva, neprekidnog čišćenja portfelja kao i poticaja regulatornih tijela. Sveukupno su udjeli loših kredita bankarskog sektora u Srednjoistočnoj Europi na kraju 2019. godine bili na dosad najnižim zabilježenim razinama, što je regionalni bankarski sektor stavilo u relativno povoljan položaj za suočavanje s gospodarskim izazovima i posljedicama za kvalitetu portfelja nastalim zbog pandemije.
• Izgledi za kvalitetu imovine banaka u nadolazećem razdoblju u velikoj mjeri ovise o kombinaciji gospodarskog oporavka i državne potpore. Od početka pandemije, državne mjere za pomoć gospodarstvenicima odigrale su ključnu ulogu u stabilizaciji kvalitete imovine banaka. Međutim, čak bi i prijevremeni prekid državnih potpora mogao dovesti do snažnog povećanja stopa neispunjenja ugovornih obveza u nadolazećem razdoblju. Zakonodavci potiču rano otkrivanje loših kredita i osiguravanje rezerviranja za loše kredite.
• Mjere za ublaživanje gospodarskih posljedica pandemije (na primjer, moratoriji na zajmove, selektivne olakšice za banke) u određenoj mjeri mogle bi prikriti stvarnu gospodarsku štetu. No, očekuju se ogromni budući negativni učinci na kvalitetu portfelja i dobit banaka.
• Najveći je broj transakcija spajanja i preuzimanja u Srednjoistočnoj Europi zabilježen na tržištima u Baltičkoj regiji (6 transakcija), Srbiji (4 transakcije) Češkoj (3 transakcije) i Rumunjskoj (3 transakcije) u razdoblju od 2019. do rujna 2020.
• Najaktivniji kupci u regiji bili su mađarski OTP Bank (3 transakcije) i KBC Grupa (2 preuzimanja) u razdoblju od 2019. godine do rujna 2020. godine.
• Najaktivniji prodavatelji u regiji bili su Société Générale (4 transakcije), Danske Bank (2 transakcije, 1 transakcija u tijeku) i Piraeus Bank (2 transakcije) u razdoblju od 2019. godine do rujna 2020. godine.
• U proteklim su godinama banke u Srednjoistočnoj Europi zabilježile izvanredne rezultate zahvaljujući stabilnom makroekonomskom okruženju. Međutim, pandemija je prekinula povoljan trend rasta u prvoj polovici 2020. godine te naštetila profitabilnosti i adekvatnosti kapitala banaka. Otpornost je od ključne važnosti u doba gospodarskih šokova, a bankarski sektor u Srednjoistočnoj Europi još uvijek je fragmentiran, sa značajnim brojem manjih banaka čiji je tržišni udjel praktički zanemariv. Mali, manje učinkoviti i manje otporni igrači možda neće moći samostalno prevladati nastali šok po pitanju kapitala i minimalno prihvatljive profitabilnosti, te očekujemo da će se trend konsolidacije nastaviti u nadolazećim godinama, pa čak i ubrzati zbog krize prouzročene pandemijom.
„Aktivno pružamo podršku svojim klijentima u bankarskom sektoru pri akvizicijama i spajanjima. Nadolazeće razdoblje razotkrit će stvarnu štetu nastalu uslijed materijalno pogoršanog poslovanja određenih klijenata, koja će vjerojatno dodatno potaknuti konsolidaciju na bankarskom tržištu Srednjoistočne Europe.“ istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja.
