Credit Suisse račune otvarao autokratima, dilerima, ratnim zločincima

Informacije o tome njemačkom listu Süddeutsche Zeitung (SZ) dao je zviždač, a onda je pokrenuta i istraga Suisse Secrets koja otkriva vlasnike 100 milijardi švicarskih franaka (109 milijardi dolara, 96 milijardi eura) koji se drže u tajnoj instituciji sa sjedištem u Švicarskoj. Süddeutsche Zeitung, britanski The Guardian i The New York Times bili su među više od 40 medijskih organizacija uključenih u istragu u okviru Projekta izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), prenosi Index.

Mediji su analizirali podatke o 30.000 klijenata Credit Suissea koji su procurili u ovoj istrazi. Računi su otvarani bilo kada od 1940-ih pa sve do proteklog desetljeća. Više od dvije trećine otvoreno ih je nakon 2000. godine, a mnogi postoje i danas. Među razotkrivenima su trgovac ljudima osuđen na Filipinima, šef burze u Hong Kongu zatvoren zbog mita i egipatski milijarder koji je naručio ubojstvo svoje djevojke, libanonske pop zvijezde. Među ostalim klijentima su brojni šefovi država i vlada, ministri, obavještajci, kao i oligarsi i poduzetnici sumnjivih reputacija, pišu mediji.

SZ piše da je među podacima navedeno i ime bivšeg menadžera Siemensa koji je 2008. godine osuđen za mito. Navedeno je da ima šest računa. Na jednom od računa bivšeg Siemensovog menadžera 2006. godine bilo je imovine vrijedne više od 54 milijuna švicarskih franaka (trenutačno iznos vrijedan oko 51.66 milijuna eura), iznos za koji mediji tvrde da ne može biti posljedica njegove plaće u Siemensu.

Curenje također otkriva tajne račune koje drže jordanski kralj Abdullah II, bivši zamjenik iračkog premijera Ayad Allawi, alžirski autokrat Abdelaziz Bouteflika i armenski bivši predsjednik Armen Sarkissian. Sarkissian je podnio ostavku na mjesto predsjednika u siječnju, nedugo nakon što ga je SZ kontaktirao kako bi se raspitao o njegovim računima u Credit Suisseu. Bivši predsjednik je rekao da je zatvorio sve račune prije nego što je morao prijaviti svoju imovinu.

Curenje ukazuje na propust Credit Suissea u procjeni i odbijanju sumnjivih klijenata i onih koji rukuju ilegalnim sredstvima. SZ je izvijestio da su prevaranti mogli otvoriti račune ili voditi račune čak i “da je banka odavno mogla znati da imaju posla s kriminalcima”, prenosi Index.

Novinari su razgovarali s nekoliko bivših zaposlenika banke, koji su opisali “veoma toksičnu korporativnu kulturu koja je potaknula preuzimanje rizika kako bi se povećala dobit – i bonusi”, napisao je OCCRP na svojoj web stranici. Bivši zaposlenici rekli su da je to dovelo do kulture dva skupa pravila za dva skupa klijenata: bogate i ultrabogate. Zviždač, čije ime ostaje nepoznato medijskim partnerima, opisao je švicarsku bankarsku tajnu kao “nemoralnu”. “Pretvaranje zaštite financijske privatnosti samo je smokvin list kojim se prikriva sramotna uloga švicarskih banaka kao suradnika s utajivačima poreza”, rekao je zviždač.

Credit Suisse je u nedjelju žestoko odbacio optužbe, rekavši da se istraga “temelji na nepotpunim, netočnim ili selektivnim informacijama izvučenim iz konteksta, što dovodi do tendencioznih tumačenja poslovanja banke”.

Banka je rekla da je 90 posto navedenih računa već zatvoreno. Što se tiče računa koji su i dalje aktivni, banka je rekla da je “dobro što su poduzeti odgovarajući pregledi i drugi koraci povezani s kontrolom u skladu s njihovim trenutnim okvirom”.

Banka je također priopćila da joj zakon onemogućuje komentiranje “odnosa s potencijalnim klijentima”.

Švicarska je dugo bila jedno od najneprozirnijih svjetskih financijskih centara. No zemlja je posljednjih godina nastojala ukloniti svoj imidž utočišta za utaju poreza, pranje novca i pronevjeru državnih sredstava. Švicarske banke sada razmjenjuju informacije o vlasnicima računa s brojnim zemljama, ali ne i s nekima od najsiromašnijih i najkorumpiranijih zemalja. Istraga je pokazala da veliki broj kupaca u podacima Suisse Secrets dolazi iz Venezuele, Egipta, Ukrajine i Tadžikistana.

Credit Suisse bio je upleten u desetke skandala u posljednja dva desetljeća i platio više od 10 milijardi dolara kazni. Ovog mjeseca banka je postala prvi veliki švicarski zajmodavac koji se suočio s kaznenim prijavama zbog toga je li pomogla bugarskom narkokartelu u pranju novca. Credit Suisse odbacuje optužbe.

Prošlog mjeseca banka je izgubila predsjednika Antonija Hort-Osorija nakon što je dvaput prekršio pravila covida-19.