GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Čak 70 milijardi kuna stoji na tekućim računima

Čak 70 milijardi kuna stoji na tekućim računima
NOVAC
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.06.2021 / 16:19
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Građani u Hrvatskoj uz štednju u bankama izuzetno cijene nekretnine i češće su vlasnici stanova i kuća nego što su to stanovnici razvijenijih zemalja. Toj listi može se dodati štednju u stambenim štedionicama na koje država daje poticaje, koji se mogu podići tek po isteku pet godina štednje, neki će još dodati toj listi sigurnih ulaganja životna osiguranja i štednju u trećem mirovinskom dobrovoljnom stupu.

Nezgoda s nekretninama i novcem uloženim u njih je ta što u situacijama kada vlasniku novac zatreba nije lako brzo prodati tu imovinu da bi se došlo do novca. Slično je i s dobrovoljnom mirovinskom štednjom: njome se može raspolagati s navršenih 50 godina te se jednokratno može dobiti do 30 posto ušteđenog novca, a za ostatak se dogovara isplata.

Dobrovoljna mirovinska štednja dobar je izbor svakog tko misli na svoje dane u mirovini, ali je ujedno dobar izbor štednje, s obzirom na prinose koji su veći od kamata na štednju u bankama, kao i činjenice da država građane potiče na ovakvu štednju dodajući im na ukupne uplate u kalendarskoj godini još 15 posto od uplaćene štednje, najviše 750 kuna koliko država uplaćuje na ušteđenih 5000 i više kuna u jednoj godini.

Krajem svibnja ove godine, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedjelo je 385 tisuća građana koji su na računima imali 7,1 milijardu kuna neto imovine.

Banke su najčešće izbor građana za štednju i u njima su početkom svibnja imali 229 milijardi kuna. Kako su posljednjih godina kamate na štednju postale gotovo pa nevidljive – u travnju su prosječne kamate na novu kunsku i deviznu štednju, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosile tek 0,08 posto – tako su građani novac počeli čuvati na tekućim, žiro i računima po viđenju umjesto na klasičnoj štednji.

Taj takozvani depozitni novac koji se može povući odmah i ne treba razvrgavati štednju, trenutno iznosi gotovo 70 milijardi kuna, dok kunska štednja stanovništva iznosi 21,7 milijardi kuna, a devizna 137,5 milijardi kuna.

Hrvati drže golem novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina nego stanovnici razvijenih zemalja, iz čega bi se pogrešno dalo zaključiti da su bogati i da dobro stoje, jer polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine i nekretnine vrijednosti manje od 68.900 eura.

To je znatno manje od pokazatelja razvijenih i manje razvijenih europskih zemalja. Procijenjeni medijan štednje u bankama za kućanstva iznosi samo 300 eura, što znači da polovica svih kućanstava ima u bankama manje od te svote, a polovica ima više od 300 eura. Taj medijan niži je i od medijana za depozite kućanstava europodručja od 6100 eura i od medijana u Sloveniji od 1000 eura, Slovačkoj od 2000 eura te u Poljskoj od 2800 eura…

Podaci su to iz ankete o financijama i potrošnji kućanstava koju je Hrvatska narodna banka provela u 2017., u sklopu trećeg vala harmoniziranog istraživanja definiranog od Europske središnje banke. Rezultati su objavljeni u listopadu prošle godine i pokazuju da Hrvatska bogatstvom kućanstava i dohotkom znatno zaostaje za europodručjem.

Medijan bruto dohotka kućanstava u Hrvatskoj iznosi 8400 eura, dok je procjena prosječnog bruto dohotka 12.200 eura. Procjena medijana dohotka u europodručju je 31 tisuću eura, dok je prosječni bruto dohodak 42.300 eura za europodručje.

Rezultati ankete pokazali su da realna imovina, odnosno nekretnine, vozila, dragocjenosti te imovina od samozapošljavanja čini dominantan dio bogatstva hrvatskih kućanstava od čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine u ukupnoj vrijednosti imovine samo 3,5 posto.

Prosječna realna imovina hrvatskih kućanstava iznosi 113.700 eura, no procijenjeni medijan je znatno niži 68.900 eura, a medijan realne imovine kućanstava za europodručje gotovo je dvostruko veći i iznosi 131 tisuću eura, piše Slobodna Dalmacija.

Tagovi: depoziti, ukupni depoziti, kunski depoziti, devizni depoziti, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka banka i PBZ uskoro bi mogle najaviti isplatu dividende
DIVIDENDE
Zagrebačka banka i PBZ uskoro bi mogle najaviti isplatu dividende
ANALIZA - Hrvatska narodna banka završila je u petak, 24. rujna, konzultacije s javnošću, a očekuje se da će objaviti prestanak odluke o privremenoj zabrani dividendi koja stupa na snagu 1. listopada.
Adrović: Nadam se razumnom rješenju oko prešutnih minusa
MINUSI
Adrović: Nadam se razumnom rješenju oko prešutnih minusa
ZAGREB - Direktor HUB-a Zdenko Adrović u utorak je izrazio nadu da će rješenje pitanja prešutnih minusa koje će Vlada i HNB ponuditi biti razumno, dok je guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo da potrošačima nova regulacija u financijskom pogledu neće ništa bitno promijeniti.
HSBC i Standard Chartered u opasnosti od kolapsa Evergrandea
POSLJEDICE
HSBC i Standard Chartered u opasnosti od kolapsa Evergrandea
ZAGREB - Kineski nekretninski div Evergrande ima čak 300 milijardi dolara duga.
Georgieva negirala navode iz izvještaja o utjecaju Kine na Svjetsku banku
DEMANTI
Georgieva negirala navode iz izvještaja o utjecaju Kine na Svjetsku banku
WASHINGTON - Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva demantirala je navode iz neovisnog izvješća o njezinoj navodnoj ulozi u skandalu s namještanjem podataka vezanih za Kinu u vrijeme dok je bila izvršna direktorica Svjetske banke, navodeći da postoje "temeljni greške "i" zamjena teza ".
Posljedice klimatskih promjena mogle bi teško pogoditi banke u eurozoni
ECB
Posljedice klimatskih promjena mogle bi teško pogoditi banke u eurozoni
FRANKFURT - Banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći će biti u zemljama s učestalim prirodnim katastrofama, pokazala je u srijedu studija Europske središnje banke (ECB).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE