Bundesbank neće isplatiti dobit prvi put od 1979.

Krizne mjere monetarne politike u krizi „primjetno“ su utjecale na bilancu, navodi Bundesbank u priopćenju.

U prethodnoj godini banka je isplatila 5,9 milijardi eura dobiti. Isplaćuje je redovno od uvođenja eura 1999. godine, a najviša je bila u 2001. godini, kada je premašila 11,2 milijarde eura.

Bundesbank je u pandemijskoj godini bio prisiljen povećati rezervacije za rizike za 2,4 milijarde eura, na 18,8 milijardi eura.

"Viša razina rezervacija za rizike glavni je razlog zašto Bundesbank objavljuje uravnoteženi godišnji rezultat za 2020. godinu i ne distribuira dobit prvi put od 1979. godine", rekao je guverner Jens Weidmann na konferenciji za novinare.

Rezervacije će dodatno porasti u ovoj godini, "ponajprije zato što se rizična situacija vjeojatno neće znatnije promijeniti", dodao je Weidmann.

Rezultat u 2020. pritisnuli su i veći troškovi kamata, zbog povoljnih kamatnih stopa kojima osigurava financiranje za komercijalne zajmodavce i kreditiranje. Kamatni su prihodi središnje banke pak smanjeni.

Bundesbanku pripada i udio u dobiti Europske središnje banke (ECB), ali dobit će tek nešto više od 1,6 milijardi eura, znatno manje nego u godini ranije kada su mu isplaćene 2,4 milijarde eura.

ECB raspoređuje višak središnjim bankama 19 članica eurozone, a Bundesbanku pripada najveći udio, oko 26 posto, u skladu s udjelom uplaćenog kapitala, podsjeća agencija dpa.