Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2024. imala je Zagrebačka banka, 380,7 milijuna eura, što je 10,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala s dobiti od 284,3 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 14,8 posto. Treća je Erste&steiermärkische banka sa 186,7 milijuna eura, što je porast od 3,2 posto.
Slijedi OTP banka sa 122,8 milijuna eura i Raiffeisenbank Austrias 82,6 milijuna eura, koje bilježe rast dobiti za osam odnosno za 2,5 posto.
Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 61,3 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 4,2 milijuna eura manje, a u postotku pad za 6,4 posto.
Iz HNB-a u komentaru poslovanja kreditnih institucija navode kako su se pokazatelji profitabilnosti povećali u odnosu na vrijednost s kraja 2023. godine.
Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 na dva posto, a prinos na kapital (ROE) s 15,5 na 17,6 posto.
"Rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a, ali i povećanje kamatnih prihoda od ostalih sektora, osobito nefinancijskih društava", istaknuli su iz središnje banke.
Kako je vidljivo iz HNB-ovih tablica, ukupni kamatni prihodi banaka od siječnja do kraja rujna 2024. iznosili su 2,4 milijarde eura, što je 456,3 milijuna eura ili 24 posto više u odnosu na prvih devet lanjskih mjeseci. Istovremeno su porasli i kamatni rashodi, na 639,8 milijuna eura, što je više za 297,2 milijuna eura ili 86,8 posto.