Banke u Hrvatskoj lani blago smanjile dobit

Središnja banka je u srijedu objavila privremene nerevidirane pokazatelje o poslovanja banaka u prošloj godini, a usporedba s privremenim nerevidiranim podatcima za 2021. godinu pokazuje da su banke lani imale za 268,8 milijuna kuna manju dobit nego godinu prije.

HNB je krajem prošlog tjedna procijenio kako su banke u Hrvatskoj u 2022. godini, prema preliminarnim podatcima, "ostvarile bruto dobit na razini približnoj godini prije, iako su u prva tri tromjesečja imale dobit za 25 posto veću nego u istom razdoblju prethodne godine".

"Navedeno bi moglo rezultirati financijskom obvezom za banke na osnovi redovnog poreza na dobit u iznosu malo većem od 150 milijuna eura te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit. Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda", procjena je iz HNB-ove publikacije "Makroprudencijalna dijagnostika".

Danas objavljeni privremeni nerevidirani podatci o poslovanju kreditnih institucija odnosi se na 21 instituciju, što je dvije manje nego krajem 2021. godine.

Naime, u svibnju i lipnju prošle godine dvije su stambene štedionice pripojene matičnim bankama - Raiffeisen stambena štedionica pripojena je Raiffeisenbank Austria (RBA), a PBZ stambena štedionica je pripojena Privrednoj banci Zagreb (PBZ).

Prošlu je godine provedena sanacija Sberbanka, koju je u tom postupku preuzela Hrvatska poštanska banka (HPB), te od sredine travnja posluje pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB.

Po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, lani je s dobiti završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak.

Najveću dobit lani je iskazala Zagrebačka banka, 1,8 milijardi kuna, što je za 217 milijuna kuna ili 10,8 posto manje nego godinu prije.

Više od milijardu kuna dobiti lani je imala i Privredna banka Zagreb, 1,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2021. povećanje za 310,9 milijuna kuna, ili za 27,9 posto.

Po iskazanoj dobiti slijede Erste&Steiermärkische Bank s dobiti od 977,3 milijuna kuna i OTP banka s dobiti od 675,2 milijuna kuna, pri čemu obje bilježe rast dobiti u odnosu na 2021. godinu, Erste za 15,3 posto, a OTP za sedam posto.

RBA je, pak, lani ostvarila dobit od oko 279 milijuna kuna, što je u usporedbi s nerevidiranim privremenim podatcima za 2021. godinu pad za gotovo 38 posto.

Najveća banka u većinskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka u 2022. je ostvarila dobit od 132,4 milijuna kuna, što je smanjenje za 34,5 posto na godišnjoj razini.