Banke povećale prihod od naknada i provizijama za račune za više od 300 milijuna kuna

Iz Hrvatske udruge banaka jučer su komentirali snažan skok bankarske dobiti, obrazlažući ga prije svega manjom potrebom za rezervacijama, koje su u ranijim godinama negativno utjecale na dobit.

Gospodarstvo se, naime, oporavilo od krize, odnosno ogromnog pada iz lockdowna, a sektori, poput turističkog, kojem su banke bile snažno izložene, ponovno doživjeli procvat.

Krediti koji su jedno vrijeme bili pod upitnikom više to nisu, što uvelike povećava manevarski prostor banaka. Smanjuje se k tome i udio loših kredita u ukupnima, odnosno naplata se poboljšava, što je dan ranije potvrdio i HNB.

Banke dakle svoj uspjeh vežu uz oporavak cjelokupne ekonomije. No, kad se pogledaju brojke koje su dostavili, čini se da tu ima još nešto.

Naime, kamatni prihodi su im pali, ali samo za 3,2 posto, dok su neto kamatni prihodi pali za 2,9 posto. Razlog je, naravno, opći trend pada kamata, a kamate na štednju više nemaju kamo ni padati. No, dok su neto kamatni prihodi smanjeni niti za 3 posto, neto nekamatni prihodi, oni od provizija i naknada, porasli su za čak 18,6 posto.

Ali, evo što točno u HUB-u kažu.

“U prvom polugodištu 2022. rezultati banaka nastavili su se popravljati u skladu s općim trendom oporavka gospodarstva koje je u drugom tromjesečju raslo po stopi od 7,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2021., odnosno po sezonski prilagođenoj stopi od 2 posto u odnosu na prvo tromjesečje ove godine”, ističe HUB.

Ponavlja da je dobit banaka prije oporezivanja za prvu polovinu ove godine, na temelju nekonsolidiranog tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a, iznosila 3,6 milijardi kuna, što je 18,5 posto više nego u istom razdoblju 2021.

“Pritom su kamatni prihodi smanjeni u skladu s nastavkom općeg trenda kamatnih stopa za 176 milijuna kuna, ili za 3,2 posto. Kako je prostor za smanjenje kamatnih rashoda minimalan, jer su kamatne stope blizu nule, neto kamatni prihod zabilježio je pad za 142 milijuna kuna ili za 2,9 posto”, tumače bankari.

Ističu i da su neto prihodi od dividendi (koja se, spominje Novi list, lanjskom odlukom HNB-a ponovno isplaćuje, nakon dvogodišnjeg moratorija, op.a.) rasli za 176 milijuna kuna ili 76 posto.

Nadalje navode da su “neto prihodi od provizija i naknada povećani za 306 milijuna kuna ili 18,6 posto”.

“Kad se pribroje ostali, manje važni izvori financijskih prihoda i rashoda, neto prihodi iz operativnog poslovanja povećani su s oko 7,5 na 7,8 milijardi kuna ili 3,4 posto, što je značajno sporije od rasta bruto dodane vrijednosti u gospodarstvu, koja je u drugom tromjesečju uvećana po stopi od 8,8 posto”, obrazlaže HUB. U isto vrijeme, kažu, operativni (administrativni) rashodi uvećani su za oko 210 milijuna kuna ili 6,6 posto.

“Uz povećanje izdvajanja za fondove za sanaciju i osiguranje depozita, tekući troškovi gotovo u cijelosti poništavaju učinak rasta neto prihoda iz poslovanja te je neto operativni prihod banaka u odnosu na prvu polovinu 2021. ostao približno isti (promjena za svega 12 milijuna kuna). Stoga se porast bruto dobiti za oko 536 milijuna kuna u cijelosti može objasniti utjecajem rezerviranja i umanjenja vrijednosti čiji je neto učinak ove godine bio minimalan, dok je u prošloj godini još uvijek značajno opterećivao rezultat s gotovo 600 milijuna kuna koje su banke tada morale izdvojiti u te svrhe”, tvrde bankari.

Naglašavaju i da je, “u skladu s osjetnim gospodarskim oporavkom i rasterećenjem troškova rezerviranja i umanjenja vrijednosti, vidljivo poboljšanje naplativosti u svim kreditnim portfeljima”.

“Udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima nefinancijskim društvima na dan 30. lipnja 2022. iznosio je 7,79 posto, što je za oko 1 postotni bod manje nego potkraj ožujka i značajno manje od 11,6 posto, koliko je omjer iznosio u isto vrijeme 2021. U sektoru kućanstava poboljšanje je također prisutno, premda je manje izraženo jer je i početna razina bila niža: na kraju lipnja ove godine omjer je iznosio 6,09 posto naspram 6,43 posto u prethodnom tromjesečju i 7,14 posto u istom tromjesečju prethodne godine”, ističe HUB.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) snažno su porasli tijekom srpnja u odnosu na lipanj, za 4,1 milijardu kuna, ili 1,6 posto, na osnovi transakcija, te su na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj 2021., ubrzali rast sa 7,9 posto u lipnju na 8,9 posto u srpnju, navodi se u novom HNB-ovom Komentaru monetarnih kretanja za srpanj ove godine.

Taj se mjesečni rast uglavnom odnosi na kredite koji su u srpnju porasli za 3,8 milijardi kuna ili 1,5 posto.

Promatrano po sektorima, najveći mjesečni rast bilježe krediti poduzećima (2,6 milijardi kuna), od čega se otprilike 2 milijarde kuna odnosi na kredite manjem broju poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, a sredstva namjeravaju iskoristiti za financiranje investicija i obrtnog kapitala.

Unatoč razmjerno snažnom porastu stambenih kredita u srpnju u odnosu na lipanj, ti su krediti na godišnjoj razini usporili rast s 9,5 na 9,3 posto zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg rasta stambenih kredita u srpnju prošle godine.