Banke će provjeravati klijente i za uplate veće od 1.000 eura |
Objavljeno: 12.12.2020 / 21:50 |
Autor: SEEbiz / Novi list |
RIJEKA – Nakon slučaja Zagrebačke banke, koja je kažnjena s 33 milijuna kuna zbog čitavog niza propusta u sprječavanju pranja novca, a riječ je o najvećoj domaćoj banci, fokus javnosti i nadležnih institucija sve se više okreće prema ovom velikom problemu, koji je posebno apostrofiran i na razini EU-a. |
Iz Hrvatske narodne banke poručili su da se u domaćem bankarskom sustavu moraju uspostaviti djelotvorni sustavi te da se propusti neće tolerirati. Isto tako, rekao je tada guverner Boris Vujčić, nadzor se provodi u svim bankama, a kada bude gotov, javnost će s rezultatima biti upoznata. Na naš ponovljeni upit, jesu li u međuvremenu pronađeni neki dodatni nalazi vezano za provjere procedura u bankama, odnosno, jesu li slični prijestupi utvrđeni i kod drugih banaka te ako jesu, kod kojih i koliko, iz HNB-a smo opet dobili neodređen odgovor: »Sve informacije u vezi sa supervizijom, odnosno nadzorom banaka, HNB je dužan čuvati kao povjerljive te ih ne smije učiniti dostupnim nijednoj drugoj osobi što je propisano člankom 206. Zakona o kreditnim institucijama.« No, ova je tema sve prisutnija u javnosti te u svjetlu recentnih zbivanja, pojave primjerice fiktivnih tvrtki, koje trag ostave jedino na listi dužnika Porezne uprave, kao i sve većeg broja prekograničnih transakcija koje je potrebno dodatno kontrolirati, raste svijest da su banke prva točka obrane u borbi protiv pranja novca. Upravo kroz njihov sustav prolazi, naravno, gomila sredstava, i ako one budu »žmirile«, odnosno nepoštovale procedure i pravila po kojima svaku iole sumnjivu transakciju treba prijaviti, te svakog klijenta dubinski analizirati – onda je bitka unaprijed izgubljena. Treba napomenuti, a i iz središnje banke to stalno naglašavaju, da s njihove strane utvrđeni propusti u proceduri ne znače automatski da je bilo pranja novca, već se to dodatno utvrđuje. Za sada, o konkretnim slučajevima nisu dostavili nove informacije. U bankama će na ovu temu općenito reći da su procedure rigorozne, da se pravila poštuju, a da se sumnjive transakcije prijavljuju. Ured za sprječavanje pranja novca objavio je također da broj prijava sumnjivih transakcija raste, piše Novi list. Na nedavnoj godišnjoj konferenciji o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koju organiziraju Ured za sprječavanje pranja novca i HGK rečeno je kako su korištenje »fiktivnih« trgovačkih društava za zloupotrebe u gospodarskom poslovanju i pranju novca, korištenje gotovine u prikrivanju nezakonitog izvora novca i pranje novca proizašlo iz područja računalnog kriminaliteta, najčešće tipologije pranja novca. Nas je zanimalo koja su to konkretno pravila i procedure koje banke moraju poštovati kada je u pitanju polaganje novca kao depozita u banku te do kojeg iznosa građani ili tvrtke mogu položiti depozit, podizati gotovinu ili pak plaćati sredstva na tuđi račun, a bez da ih banka išta pita – o porijeklu novca, imovine, namjeni, pa smo sve to pitali HNB. Jer, općenito je nekako uvriježen dojam da banke više »gnjave« obične građane kada je riječ o nekim posve legalnim radnjama, nego što inzistiraju na dubinskoj analizi velikih iznosa i »krupnih riba«. Nije, dakle, isto radi li se o banci poznatom klijentu ili nekome tko prvi put u tu banku dolazi. U HNB-u kažu da »banke imaju izrazito važnu ulogu u sustavu jer su u njihovoj nadležnosti ključni elementi sustava za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma…«. Tu ulazi i prijava gotovinskih i sumnjivih, gotovinskih i bezgotovinskih, transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca. – Banke su dužne obavijestiti Ministarstvo financija – Ured za sprječavanje pranja novca, o svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj, potom o sumnjivoj transakciji bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, te o sumnjivim sredstvima bez obzira na njihov iznos, tumače u HNB-u. Dakle, iz HNB-ovog odgovora proizlazi da već pri transakciji većoj od 1.000 eura, odnosno oko 7.500 kuna, banka mora provesti dubinsku analizu ako je riječ o njoj do tada nepoznatom klijentu. Neslužbeno saznajemo da banke u tom slučaju stranci daju formular koji popunjava u kojem se između ostalog propituje i politička izloženost te niz pitanja na koje je potrebno odgovoriti radi »pobližeg upoznavanja« banke i stranke koja prvi put traži uslugu. Često građane, da plate neki veći račun u drugoj banci (od njihove matične), motivira primjerice manja provizija i slično, pa su se neki u takvim okolnostima mogli susresti s ovom detaljnom provjerom. To je međutim dio redovne procedure, odnosno prva kontrolna točka na kojoj se i banke i sustav štite od mogućih nezakonitosti. U bankarskim krugovima neslužbeno kažu da je tih tisuću eura prva točka provjere, dok su iduće na spomenutih 105 tisuća kuna, pa onda na 200 tisuća kuna, što i HNB, citirajući zakon, navodi. – Svaka gotovinska transakcija u vrijednosti od 200.000 kuna i više (uplata i isplata), banka je dužna uz osnovne podatke o stranci, stvarnom vlasniku stranke te o samoj transakciji prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije. Dodatno je banka pri gotovinskoj transakciji uplate gotovine u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj dužna prikupiti i podatak o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije. Vezano za sumnjivu transakcija/sumnjiva sredstva, banka je dužna prikupiti sve podatke propisane zakonom koji uključuju i prikupljanje podataka o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije te druge podatke koji su joj potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, opisuju u središnjoj banci, dodajući da se sve navedeno odnosi i na fizičke i na pravne osobe neovisno o tome jesu li hrvatski ili strani državljani, odnosno jesu li pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. |
|
Tagovi: pranje novca, Zagrebačka banka, Hrvatska narodna banka, Ante Biluš, Boris Vujčić, sumnjive transakcije, provjera klijenata |
PROČITAJ I OVO | ||
HPB ušla u top pet banaka u Hrvatskoj prema imovini |
ZAGREB – Rekordna profitabilnost, povećanje imovine i uspješno pravno pripajanje NHB-a obilježili su 2023.; započinje nova faza razvoja |
Donacijom PBZ grupe preuređena i opremljena igraonica osječkog Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje |
OSIJEK – Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje iz Osijeka dobio je donaciju u iznosu od 25.745,99 eura kojom je preuredio i opremio igraonicu. |
UBS smanjuje bonuse |
BERN - UBS Group AG smanjio je svoj bonus fond za prošlu godinu za 14% nakon teže godine za sklapače poslova i trgovce, budući da švicarska banka povećava svoje ciljeve uštede troškova usred integracije Credit Suisse. |
Italija prodaje 12,5% udjela u banci Monte dei Paschi di Siena |
RIM - Italija prodaje oko 12,5% Banca Monte dei Paschi di Siena SpA za najmanje 653 milijuna eura (708 milijuna dolara) u sklopu plana vlade Giorgie Meloni da izađe iz vlasništva ovog zajmodavca. |
BRICS-ova banka najavila zajmove od pet milijardi dolara u 2024. |
PEKING - Razvojna banka skupine gospodarstava u nastajanju BRICS namjerava u ovoj godini dodijeliti zajmove u ukupnom iznosu od približno pet milijardi dolara, rekao je u utorak njezin potpredsjednik Zhou Qiangwu. |