GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Banke će provjeravati klijente i za uplate veće od 1.000 eura

Banke će provjeravati klijente i za uplate veće od 1.000 eura
PRANJE NOVCA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.12.2020 / 21:50
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA – Nakon slučaja Zagrebačke banke, koja je kažnjena s 33 milijuna kuna zbog čitavog niza propusta u sprječavanju pranja novca, a riječ je o najvećoj domaćoj banci, fokus javnosti i nadležnih institucija sve se više okreće prema ovom velikom problemu, koji je posebno apostrofiran i na razini EU-a.

Iz Hrvatske narodne banke poručili su da se u domaćem bankarskom sustavu moraju uspostaviti djelotvorni sustavi te da se propusti neće tolerirati.

Isto tako, rekao je tada guverner Boris Vujčić, nadzor se provodi u svim bankama, a kada bude gotov, javnost će s rezultatima biti upoznata. Na naš ponovljeni upit, jesu li u međuvremenu pronađeni neki dodatni nalazi vezano za provjere procedura u bankama, odnosno, jesu li slični prijestupi utvrđeni i kod drugih banaka te ako jesu, kod kojih i koliko, iz HNB-a smo opet dobili neodređen odgovor: »Sve informacije u vezi sa supervizijom, odnosno nadzorom banaka, HNB je dužan čuvati kao povjerljive te ih ne smije učiniti dostupnim nijednoj drugoj osobi što je propisano člankom 206. Zakona o kreditnim institucijama.«

No, ova je tema sve prisutnija u javnosti te u svjetlu recentnih zbivanja, pojave primjerice fiktivnih tvrtki, koje trag ostave jedino na listi dužnika Porezne uprave, kao i sve većeg broja prekograničnih transakcija koje je potrebno dodatno kontrolirati, raste svijest da su banke prva točka obrane u borbi protiv pranja novca. Upravo kroz njihov sustav prolazi, naravno, gomila sredstava, i ako one budu »žmirile«, odnosno nepoštovale procedure i pravila po kojima svaku iole sumnjivu transakciju treba prijaviti, te svakog klijenta dubinski analizirati – onda je bitka unaprijed izgubljena. Treba napomenuti, a i iz središnje banke to stalno naglašavaju, da s njihove strane utvrđeni propusti u proceduri ne znače automatski da je bilo pranja novca, već se to dodatno utvrđuje. Za sada, o konkretnim slučajevima nisu dostavili nove informacije. U bankama će na ovu temu općenito reći da su procedure rigorozne, da se pravila poštuju, a da se sumnjive transakcije prijavljuju. Ured za sprječavanje pranja novca objavio je također da broj prijava sumnjivih transakcija raste, piše Novi list.

Na nedavnoj godišnjoj konferenciji o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koju organiziraju Ured za sprječavanje pranja novca i HGK rečeno je kako su korištenje »fiktivnih« trgovačkih društava za zloupotrebe u gospodarskom poslovanju i pranju novca, korištenje gotovine u prikrivanju nezakonitog izvora novca i pranje novca proizašlo iz područja računalnog kriminaliteta, najčešće tipologije pranja novca.

– Kontinuirano raste broj prijava koje zaprimamo od obveznika, nadležnih državnih tijela i inozemnih financijsko-obavještajnih jedinica, rekao je pomoćnik predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca Ante Biluš, objasnivši kako Ured aktivno postupa po zaprimljenim obavijestima i u okviru operativnih analiza sumnjivih transakcija dostavlja slučajeve sa sumnjom na pranje novca ili financiranje terorizma nadležnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje. Biluš je tom prilikom također rekao da je Ured u posljednjih pet godina izdao ukupno 293 naloga za blokadom sumnjivih transakcija u ukupnom iznosu od 261 milijun kuna, a inicirao je i većinu kaznenih postupaka za pranje novca ili je u njima aktivno sudjelovao kao podrška tijelima kaznenog progona.

Nas je zanimalo koja su to konkretno pravila i procedure koje banke moraju poštovati kada je u pitanju polaganje novca kao depozita u banku te do kojeg iznosa građani ili tvrtke mogu položiti depozit, podizati gotovinu ili pak plaćati sredstva na tuđi račun, a bez da ih banka išta pita – o porijeklu novca, imovine, namjeni, pa smo sve to pitali HNB. Jer, općenito je nekako uvriježen dojam da banke više »gnjave« obične građane kada je riječ o nekim posve legalnim radnjama, nego što inzistiraju na dubinskoj analizi velikih iznosa i »krupnih riba«.

Sličan dojam javnost ima i za Poreznu upravu gdje se poštene građane i poduzetnike ponekad goni i za par lipa ili kuna duga, pri čemu sam trošak naplate zna premašivati iznos potraživanja, dok s druge strane, veliki dužnici i dugotrajni dugovi mogu proći »ispod radara« i dočekati zastaru. Na koliki se dakle iznos sredstava – koji kada klijent polaže ili podiže ili plaća – banci mora početi paliti lampica upozorenja, odnosno kada je sve dužna pokrenuti procedure provjere, i je li to uopće vezano uz iznose, pitali smo središnju banku. Temeljem odgovora koje smo dobili iz HNB-a može se zaključiti da su banke dužne reagirati, i kod sumnjivih sredstava i transakcija, neovisno naravno o njihovom iznosu, ali i na određenoj razini iznosa, a isto tako i kada se radi o nekome koga banka prvi puta vidi, a tko bančin sustav koristi za plaćanje, prebacivanje novca, transakcije itd.

Nije, dakle, isto radi li se o banci poznatom klijentu ili nekome tko prvi put u tu banku dolazi. U HNB-u kažu da »banke imaju izrazito važnu ulogu u sustavu jer su u njihovoj nadležnosti ključni elementi sustava za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma…«. Tu ulazi i prijava gotovinskih i sumnjivih, gotovinskih i bezgotovinskih, transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca.

– Banke su dužne obavijestiti Ministarstvo financija – Ured za sprječavanje pranja novca, o svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj, potom o sumnjivoj transakciji bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, te o sumnjivim sredstvima bez obzira na njihov iznos, tumače u HNB-u.

Nadalje navode da je jedna od ključnih preventivnih radnji provođenje mjera dubinske analize koje su banke dužne provesti uvijek prilikom uspostave poslovnog odnosa sa strankom, odnosno pri svakoj povremenoj transakciji koja prelazi iznos od 105.000 kuna ili predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1.000 eura, ali i uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci, ističu u HNB-u. Pojašnjavaju da »mjere dubinske analize u osnovi trebaju osigurati da banke podrobno upoznaju svog klijenta i transakcije koje se provode, a uključuju utvrđivanje identiteta stranke i njezinog stvarnog vlasnika te prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa.«

Dakle, iz HNB-ovog odgovora proizlazi da već pri transakciji većoj od 1.000 eura, odnosno oko 7.500 kuna, banka mora provesti dubinsku analizu ako je riječ o njoj do tada nepoznatom klijentu. Neslužbeno saznajemo da banke u tom slučaju stranci daju formular koji popunjava u kojem se između ostalog propituje i politička izloženost te niz pitanja na koje je potrebno odgovoriti radi »pobližeg upoznavanja« banke i stranke koja prvi put traži uslugu. Često građane, da plate neki veći račun u drugoj banci (od njihove matične), motivira primjerice manja provizija i slično, pa su se neki u takvim okolnostima mogli susresti s ovom detaljnom provjerom. To je međutim dio redovne procedure, odnosno prva kontrolna točka na kojoj se i banke i sustav štite od mogućih nezakonitosti. U bankarskim krugovima neslužbeno kažu da je tih tisuću eura prva točka provjere, dok su iduće na spomenutih 105 tisuća kuna, pa onda na 200 tisuća kuna, što i HNB, citirajući zakon, navodi.

– Važna mjera dubinske analize je također i stalno praćenje poslovnog odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i prikupljanje podataka o izvoru sredstava. Opseg podataka koje su banke dužne prikupiti prilikom provođenja mjera dubinske analize (izuzev minimuma koji je izričito određen ZSPNFT-om) ovisi o procjeni rizičnosti pojedine stranke, odnosno transakcije te o okolnostima u svezi konkretnog poslovnog odnosa ili transakcije, ističu u HNB-u. Dodaju da su »u odnosu na prethodno navedene situacije obavljanja gotovinskih i sumnjivih transakcija, ZSPNFT-om posebno propisani dodatni podaci koje je banka dužna prikupiti prilikom obavljanja tih transakcija.

– Svaka gotovinska transakcija u vrijednosti od 200.000 kuna i više (uplata i isplata), banka je dužna uz osnovne podatke o stranci, stvarnom vlasniku stranke te o samoj transakciji prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije. Dodatno je banka pri gotovinskoj transakciji uplate gotovine u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj dužna prikupiti i podatak o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije. Vezano za sumnjivu transakcija/sumnjiva sredstva, banka je dužna prikupiti sve podatke propisane zakonom koji uključuju i prikupljanje podataka o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije te druge podatke koji su joj potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, opisuju u središnjoj banci, dodajući da se sve navedeno odnosi i na fizičke i na pravne osobe neovisno o tome jesu li hrvatski ili strani državljani, odnosno jesu li pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

Sankcije u slučaju nepoštovanja odredbi kreću se u rasponu od 35.000 kuna do 1.000.000 kuna, a u slučaju najtežih prekršaja mogu iznositi do 38.000.000 kuna (pri čemu je primjerice Zabi »razrezano visokih 33 milijuna kuna, op.a.) ili 10 posto ukupnog godišnjeg prihoda.

Tagovi: pranje novca, Zagrebačka banka, Hrvatska narodna banka, Ante Biluš, Boris Vujčić, sumnjive transakcije, provjera klijenata
PROČITAJ I OVO
HPB ušla u top pet banaka u Hrvatskoj prema imovini
USPJESI
HPB ušla u top pet banaka u Hrvatskoj prema imovini
ZAGREB – Rekordna profitabilnost, povećanje imovine i uspješno pravno pripajanje NHB-a obilježili su 2023.; započinje nova faza razvoja
Donacijom PBZ grupe preuređena i opremljena igraonica osječkog Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje
DONACIJE
Donacijom PBZ grupe preuređena i opremljena igraonica osječkog Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje
OSIJEK – Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje iz Osijeka dobio je donaciju u iznosu od 25.745,99 eura kojom je preuredio i opremio igraonicu.
UBS smanjuje bonuse
POTEZI
UBS smanjuje bonuse
BERN - UBS Group AG smanjio je svoj bonus fond za prošlu godinu za 14% nakon teže godine za sklapače poslova i trgovce, budući da švicarska banka povećava svoje ciljeve uštede troškova usred integracije Credit Suisse.
Italija prodaje 12,5% udjela u banci Monte dei Paschi di Siena
PRODAJA
Italija prodaje 12,5% udjela u banci Monte dei Paschi di Siena
RIM - Italija prodaje oko 12,5% Banca Monte dei Paschi di Siena SpA za najmanje 653 milijuna eura (708 milijuna dolara) u sklopu plana vlade Giorgie Meloni da izađe iz vlasništva ovog zajmodavca.
BRICS-ova banka najavila zajmove od pet milijardi dolara u 2024.
ZAJMOVI
BRICS-ova banka najavila zajmove od pet milijardi dolara u 2024.
PEKING - Razvojna banka skupine gospodarstava u nastajanju BRICS namjerava u ovoj godini dodijeliti zajmove u ukupnom iznosu od približno pet milijardi dolara, rekao je u utorak njezin potpredsjednik Zhou Qiangwu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE