Uz mjere monetarne politike Europske središnje banke (ECB) i dodatne mjere Banke Slovenije, na poslovanje banaka utječu i državni interventni zakoni, napisala je Banka Slovenije u priopćenju za javnost.
Unatoč zaoštravanju epidemiološke situacije i pogoršanju uvjeta poslovanja, bankarski je sustav u razdoblju od 2020. do studenoga ostvario relativno veliku dobit, čemu je značajan doprinos dao jednokratni učinak spajanja dviju banaka. Dobit prije oporezivanja zaostajala je za lanjskom za manje od petine, a bez jednokratnog događaja bila bi čak 53,9 posto niža. Podaci za prosinac bit će dostupni u drugoj polovici veljače, najavili su.
Kreditni rizik i dalje je nizak, ali se u trenutnoj situaciji postupno povećava.
"U posljednjem tromjesečju prošle godine, neprofitabilne izloženosti banaka počele su rasti u skupinama klijenata koji su najviše pogođeni epidemijskom krizom (ugostiteljstvo i javne usluge)", napisali su.
Na udio loših izloženosti banaka snažno utječu državni zakoni o intervencijama. Zakon koji dopušta odgodu plaćanja obveza zajmoprimaca na snazi je od ožujka prošle godine. Do sada su banke primile 28.082 depozita dužnika. Daleko najveći broj depozita banke su primile pri prvoj objavi epidemije u proljeće prošle godine (travanj i svibanj), dok se porast depozita povećao i pri drugoj objavi epidemije (studeni).
Većina zahtjeva za odgođenim plaćanjem obveza istječe u sljedećim mjesecima, zbog čega Banka Slovenije očekuje rast većine kreditnog rizika u ovom razdoblju.
Prema zakonu koji dopušta kreditiranje tvrtki s državnim jamstvom, do sada je odobreno 86 kredita u vrijednosti od 71,9 milijuna eura kredita sa sustavom državnog jamstva. Istodobno, Banka Slovenije ističe da su tijekom tog razdoblja banke odobrile 983 korporacijska zahtjeva za nove kredite za likvidnost vezane uz koronavirus, s ukupnom izloženošću od 530,8 milijuna eura.