Banke od sada mogu kreditirati i one kupce koji nakon uplate mjesečne rate imaju manje od propisanog iznosa, odnosno zbroj od 76 posto bruto minimalne plaće i iznos za uzdržavane članove obitelji. Banke se mogu odlučiti za ovu iznimku za najviše 10 posto svojih transakcija.
Od ograničenja kreditiranja stanovništva izuzeti su ugovori o kreditiranju stambenih nekretnina, u potpunosti osigurani državnim jamstvom. To se, primjerice, odnosi na Zakon o stambenom jamstvu za mlade koji je stupio na snagu početkom svibnja, kao i na sve kasnije programe s državnim jamstvom.
Od sada je preporučeni omjer između iznosa kredita i vrijednosti stambene nekretnine koja se daje u zalog za drugu ili svaku sljedeću nekretninu niži za 10 postotnih bodova i iznosi 70 posto. Za one dužnike koji prvi put rješavaju stambeno pitanje i dalje vrijedi preporuka da taj omjer ne prelazi 80 posto.
Krediti za premošćivanje osigurani financijskim instrumentima, odn Lombardni krediti. Između ostalog, ove transakcije podliježu trogodišnjem roku dospijeća i omjeru vrijednosti kredita i kolaterala financijskim instrumentima koji ne smije biti veći od 70 posto nakon odobrenja.
Alternativni način izračuna kreditne sposobnosti odnosi se na osobe koje posluju kao samostalni poduzetnici s normiranim troškovima, a zahtjev za kredit podnose kao potrošači. Do sada se dohotkom moglo smatrati do 20 posto prihoda od djelatnosti, umanjenih za poreze i doprinose, no od sada banka može procijeniti prihode na temelju stvarnih prihoda i rashoda iz financijskih izvješća, umanjenih za poreze i doprinose. .
Promijenjen je i način izračuna kvote za izuzeća dopuštena bankama. To se izračunava na temelju transakcija koje su u skladu s obvezujućim makrobonitetnim ograničenjima i odobrene su u prethodnom tromjesečju, a ne više u tekućem tromjesečju. Time se pojednostavljuje korištenje izuzeća, jer će banke na početku tromjesečja moći znati iznos dopuštenih izuzeća koje mogu odobriti tijekom tromjesečja.
"Svrha promjene makrobonitetnih ograničenja za kreditiranje stanovništva je poboljšati dostupnost kredita fizičkim osobama i riješiti rizike koji proizlaze iz tržišta nekretnina. Rizici koji proizlaze iz ovog tržišta i ublažavanje ograničenja kreditiranja se rješavaju uvođenjem sektorskog zaštitnog sloja rizika sustava", rekli su prilikom najave promjena početkom svibnja, pojasnili su u središnjoj banci.
Kako bi povećale otpornost banaka na rastuće rizike, banke će od iduće godine morati dio kapitala koji već dobrovoljno imaju pretvoriti u obvezni kapital. Za to nijedna banka neće trebati dokapitalizaciju. Procjenjujemo da će dodatni kapitalni zahtjevi iz ove glave iznositi oko 10 posto dobiti banaka u 2021. godini te da banke na taj način neće imati problema s izgradnjom tampona, procjenjuju.
Više o ovom izvornom tekstuZa dodatne podatke o prijevodu potreban je izvorni tekst
Pošalji povratne informacije
Bočne ploče