Banka Slovenije: Banke bi imale veliki gubitak u slučaju teške recesije

Banka Slovenije pripremila je dva scenarija - blaži, prema kojem bi gospodarska aktivnost ove godine pala za šest posto, i teži, prema kojoj bi BDP pao za čak 16 posto.

"U ovom blažem scenariju očekuje se da će rezultat biti oko nule, dok bi u težem slučaju povrat kapitala mogao pasti na negativne vrijednosti, na minus sedam do minus osam posto", objasnila je Meta Ahtik iz Banke za Radio Slovenija krajem godine. Slovenija.

Kreditni portfelj banaka dodatno bi se pogoršavao u grubljim scenarijima, a troškovi umanjenja i rezerviranja povećavali bi se. Na taj način banke bi mogle potrošiti gotovo tri četvrtine svog prihoda. Znači li to da će, kao i u prošloj krizi, i sada središnja banka zahtijevati dokapitalizaciju banaka?

Nismo tako daleko, kaže Ahtik: "Bankovni sustav bi također apsorbirao toliko gubitaka, ali naravno, slika se može razlikovati za pojedine banke."

U prethodnoj krizi glavni su problem bila prezadužena poduzeća, ali ovaj put, prema Banci Slovenije, to mogu biti kućanstva. Na ovo ukazuje i broj zahtjeva za kućanstvo za odlaganje plaćanja kredita. Dok je sedam tisuća tvrtki podnijelo takve prijave do sredine prošlog tjedna, među kućanstvima je još više takvih prijava, točnije 15 tisuća.

Banka Slovenije naglasila je da to "unosi novu neizvjesnost u bankarski sustav u narednom razdoblju".

Banka Slovenije u analizi također primjećuje da se najveće negativne posljedice mogu očekivati u djelatnosti trgovine, transporta i skladištenja i ugostiteljstva koje su snažno povezane s turizmom, te u industriji koja je snažno uključena u globalne lance vrijednosti i ovisi o najvažnijim uvjetima. trgovinski partneri. Negativni učinak prelijevat će se i u prometne aktivnosti hlađenjem ekonomija i poremećajima u globalnim lancima opskrbe.