Kako doznaje Jutarnji list, Hrvatska elektroprivreda, odnosno njezina podružnica Elen, početkom 2021. kreće s naplatom usluge punjena na svojim javno dostupnim punionicama. I to ne samo onim brzim priključcima snage preko 50 kW, već na svima koje su tijekom proteklih godina postavili diljem Lijepe naše.
Broj im svakodnevno raste, a trenutačno ih je oko 170. A njihovim putem, sva je prilika, mogao bi krenuti i Hrvatski Telekom, koji diljem Hrvatske upravlja sa 330 punjača. Tim više jer na njih 54 već sad vrši naplatu, dok je i onima besplatnima pristup moguć isključivo uz autorizaciju T-RFID karticom koja se u T-centrima prodaje za 200 kuna.
Doduše, HT je u ponešto drugačijem položaju nego HEP i konačnu odluku o početku naplate neće donijeti samostalno, već će, dođe li do nje, to biti odluka partnerskih tvrtki. HT, naime, vrši uslugu savjetovanja, prikupljanja potrebne dokumentacije, instalacije punionice, autorizaciju korisnika, naplatu i korisničku podršku, no u većini slučajeva nije vlasnik same punionice. To, međutim, ne mijenja puno na stvari. Kako održavanje infrastrukture za punjenje ima svoju cijenu, kao i sama struja, može se očekivati da se za odlukom Hrvatske elektroprivrede povedu i drugi vlasnici punionica te prestanu subvencionirati vozače električnih automobila.
Nema sumnje da će zbog početka naplate usluge punjenja mnogi rogoboriti, posebno taksisti i dostavljači koji su dosad mogli računati na neograničen broj besplatnih kilovat sati struje i tako štedjeli ozbiljan novac. No, ta novost donijet će i niz pozitivnih stvari. Jedna od njih, barem kad je riječ o punionicama kojima je vlasnik HEP, svakako će biti lansiranje aplikacije koja će bitno pojednostaviti život vozača električnih automobila. Pomoću nje, saznajemo, korisnici će moći provjeravati dostupnost punionice, cijenu i stanje napunjenosti baterije, a na kraju će dobivati i obavijest o završetku punjenja.
Također, pomoću te aplikacije moći će i rezervirati priključak, pa vozači više neće gubiti vrijeme i živce te se voziti od punionice do punionice kad je ona na koju su računali već zauzeta. Ili, jednostavno, nije u funkciji, što se i nama dogodilo kad smo se nedavno s Nissan Leafom zaputili iz Zagreba na Brač.
Put koji je s japanskim kompaktom opremljenim većom baterijom od 62 kWh trebao biti „šetnja parkom”, tim više jer je HEP u posljednje vrijeme postavio niz brzih punjača uzduž autoceste A1, a tek koji dan prije našeg puta otvorio i brzu punionicu i na našem odredištu u Sutivanu, u trenutku se pretvorio u izazov kada nas je na odmorištu Nadin dočekao punjač u kvaru. Kad započne naplata bit će sigurno teže doživjeti takav scenarij, a dođe li do kvara vozač će pomoću aplikacije to saznati na vrijeme. Dobra stvar je i što će se početkom naplate stvoriti preduvjeti za brži razvoj domaće mreže punionica. Sada ih je prema podacima Europen Alternative Fuel Observatoryja, institucije koja za račun Europske komisije državama članicama osigurava podatke i pomaže u razvoju infrastrukture za alternativna goriva, njih 564.
