Europska unija od četvrtka uvodi carine do 35 posto na električne automobile iz Kine

Unatoč protivljenju Njemačke, Bruxelles je odlučio dodati do 35 posto porezu od 10 posto koji je već na snazi na baterijska vozila kineske proizvodnje, stoji u tekstu uredbe koju je Komisija objavila na internetu.

Odluka bi trebala biti objavljena u Službenom listu EU u srijedu, a stupiti na snagu u četvrtak.

Navedeni cilj je ponovno uspostaviti pošteno igralište s proizvođačima optuženima da imaju koristi od velikih javnih subvencija kineske države. To uključuje obranu europske automobilske industrije i njenih oko 14 milijuna radnih mjesta od kineske prakse koja se smatra nepoštenom.

Peking je osudio "nepoštenu i nerazumnu protekcionističku praksu" nakon što su zemlje EU početkom listopada odobrile dodatne carine koje je predložila Europska komisija.

Europski povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis do posljednjeg je trenutka pregovarao s kineskim ministrom trgovine Wang Wentaom kako bi pokušao pronaći rješenje, ali uzalud.

Unatoč svemu, obje su strane pristale nastaviti razgovore, a doplate bi mogle biti ukinute ako se postigne dogovor o drugim načinima kompenzacije štete koju je utvrdila europska istraga.

Kina prijeti udarom na europske interese. Već je odgovorila pokretanjem antidampinških istraga o uvozu svinjetine, mliječnih proizvoda i alkoholnih pića na bazi vina iz Europe, uključujući konjak.

Dovoljno da se pojedine članice EU pokolebaju.

Njemačka i još četiri zemlje (Mađarska, Slovačka, Slovenija, Malta) glasale su protiv plana Komisije, ali nisu uspjele skupiti većinu potrebnu da ga odbace.

Komisija "ne smije izazvati trgovinski rat", upozorio je njemački ministar financija Christian Lindner.

Najveći njemački proizvođači automobila, čvrsto utemeljeni na najvećem svjetskom tržištu, Kini, strahuju da će platiti cijenu odluke EU-a.

Uvođenje europskih carina na kineske električne automobile dolazi usred krize u Volkswagen grupi, koja planira otpuštanje desetaka tisuća radnika i zatvaranje triju tvornica u Njemačkoj.

Taj vodeći europski proizvođač početkom listopada osudio je "loš pristup" EU.

Njegov sunarodnjak BMW čak je govorio o "kobnom signalu" za europsku automobilsku industriju.

Carine je, međutim, dobilo potporu deset država članica, uključujući Francusku, Italiju i Poljsku. Dvanaest je bilo suzdržano, uključujući Španjolsku i Švedsku.

Ali iu Francuskoj približavanje EU zabrinjava gospodarske krugove. Profesionalno udruženje proizvođača konjaka (BNIC) požalilo se da su ga vlasti "napustile", vjerujući da je njegov sektor "žrtva" u komercijalnom sukobu koji ga se ne tiče.

Ovaj kinesko-europski sukob dio je šireg konteksta trgovinskih napetosti između Zapada, predvođenog Washingtonom, i Kine, optužene za antikonkurentske prakse u nekoliko drugih sektora, kao što su vjetroturbine ili solarni paneli.

Europske mjere koje se temelje na činjenicama i poštuju pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO), međutim, razlikuju se od kaznenog i više političkog pristupa Amerikanaca.

U Sjedinjenim Državama, predsjednik Joseph Biden najavio je 14. svibnja povećanje carina na kineska električna vozila na 100 posto, u odnosu na 25 posto.

U Europi će se iznos carine razlikovati između proizvođača ovisno o procijenjenoj razini primljenih kineskih subvencija.

Detaljnije, dodatni porezi iznosit će 7,8 posto za automobile Tesla proizvedene u Šangaju, 17 posto za BYD, 18,8 posto za Geely i 35,3 posto za SAIC, navodi se u konačnom dokumentu EU-a poslanom zemljama članicama 27. rujna.

Ostalim grupama proizvođača vozila koje su surađivale u europskoj istrazi bit će naplaćena dodatna carina od 20,7 posto, a grupama koje nisu surađivale 35,3 posto.