Zbog koronavirusa Hrvatska aktivirala EU krizni mehanizam

Hrvatsko predsjedništvo Vijećem Europske unije je zbog koronavirusa aktiviralo poseban krizni mehanizam Vijeća, piše Večernji list.

Taj mehanizam, nazvan Integrirani politički odgovor na krizu (ICPR), podržava brzo i koordinirano donošenje odluka na političkoj razini EU-a u slučaju velikih i složenih kriza, uključujući teroristička djela, ali i zdravstvenih kriza, kao što je ova. Kroz taj mehanizam, predsjedništvo Vijeća koordinira politički odgovor na krizu tako što objedinjuje napore EU institucija, država članica i drugih ključnih čimbenika. Isto tako, krizni mehanizam pojednostavnjenje razmjene informacija, olakšavanje suradnje i koordinaciju odgovora na krizu na političkoj razini, a alati koji su im na raspolaganju su internetska platforma, kontaktna mjesta dostupna 24 sata na dan, sedam dana u tjednu te izvješćivanje.

Hrvatsko veleposlanstvo u Kini - kao veleposlanstvo države koje predsjeda Vijećem - zaduženo je za lokalnu konzularnu koordinaciju pri pojavi kriznih stanja. Radi s delegacijom EU u Kini, koordinira i ugovara sastanke, potiče na dijeljenje informacija, na pripremu zajedničkih odgovora ili traženja informacija od kineskih vlasti.

U suradnji s partnerima i EU priprema se i evakuacija svih EU, pa tako i hrvatskih građana iz grada Wuhana, epicentra zaraze, kažu iz MVEP-a. Naime, tamo se sada nalazi četiri hrvatska državljana, a trenutno se poduzimaju sve moguće aktivnosti u suradnji s europskim partnerima kako bi se naši državljani štio prije vratili u domovinu. Veleposlanstvo u Pekingu u kontaktu je i s ostalim hrvatskim državljanima u NR Kini i stoji im na raspolaganju za svu konzularnu pomoć i potporu.

U međuvremenu se opisuje da u Kini, unatoč povelikom broju umrlih, stopa smrti daleko je od one koja se bilježila od SARS-a, bolesti s početka 21. stoljeća koju je također izazvao koronavirus. Odnosno, od novog koronavirusa 2019-nCoV umire tri posto zaraženih, dok je od SARS-a umiralo 14 do 15 posto. Po trenutačnim statistikama ta je stopa još i manja, tek iznad dva posto. U prijevodu, velike su šanse da se zaraženi oporave. Pa se tako i bilježe slučajevi odlaska zbog zaraze zaprimljenih iz bolnica.

No, to ne znači kako se pojava virusa na europskom kontinentu treba zanemariti. Mnogi zbrajaju i gospodarsku štetu na globalnoj razini koju je prouzročila pojava novog virusa. Jučer se pojavila i potvrda da je zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom u Njemačkoj, točnije Bavarskoj. Pacijent se virusom zarazio nakon kontakta s kolegicom iz Kine. Iako je u Bavarsku stigla iz Šangaja, imala je kontakt s roditeljima koji su iz Wuhana, epicentra zaraze.

Vodeći malezijski stručnjak Sazaly Abu Bakar navodi kako zaraza češće pogađa starije ljude, kao i one s nekom zdravstvenom predispozicijom te je potvrdio kako je doista moguće zaraziti se virusom od osobe kod koje se još ne vide simptomi. Znanstvena zajednica ima teškoća u predviđanja širenja virusa jer iz Kine dolaze tek vijesti kada su slučajevi prijavljeni, a ne kada su ti ljudi zaraženi što je ključan podatak. Već je prije praktično odbačena teorija da je virus potekao od zmija jer nije moguće dokazati da te životinje mogu biti nositelji koronavirusa.

Jučer se pojavila informacija da su kineski liječnici uspješno carskim rezom porodili dječaka majke za koju se sumnja da je zaražena novim koronavirusom. Stanje 27-godišnje Kineskinje iz Wuhana rapidno se pogoršavalo.

I srpski državljani u NR Kini apeliraju da im se omogući napuštanje te zemlje.

– Jako je stresno, danima smo u kućama, tu smo najsigurniji, ali ne znamo koliko će ovo trajati, predviđa se mjesecima... Broj zaraženih raste svakog dana u svim gradovima. Zato smo poslali zahtjev srpskom veleposlanstvu u Kini da nas evakuira. Samo želimo da se zdravi sigurno vratimo svojima – rekla je za Kurir Snježana Antić.

Dok se zbrajaju mrtve i zaražene žrtve nove epidemije koronavirusa, uvijek netko zbraja i – izgubljene dolare. Zdravstvena havarija neizbježno ima i ekonomske posljedice, a ovih se dana pokušava procijeniti i materijalna šteta, iako su analitičari još dosta oprezni u tome u ovako ranoj fazi. No jedna od prvih brojki implicira da bi trošak globalne ekonomije mogao iznositi oko 40 milijardi dolara. Izračune rade na bazi šteta nastalim u ranijim epidemijama, poput SARS-a, teškog akutnog respiratornog sindroma, 2002. i 2003., koji je također počeo u Kini. Zbog ograničenja putovanja, u Kini je već nastala ekonomska šteta, tim više što je epidemija izbila u blagdansko vrijeme, dok se pojačano putuje zbog Kineske nove godine, u zemlji i inozemstvu, a Wuhan u kojem je izbila epidemija, veliko je prometno čvorište.

Materijalne štete uglavnom se prvo zbrajaju u turizmu. Kineska nova godina, uz koju idu višetjedni praznici, obilježava se 25. siječnja. Najviše trpe turistički domaćini u Kini, ali i cijeloj Aziji, u kojoj upravo Kinezi čine veliki dio turističkog kolača. Recimo, na Tajlandu, gdje kineski turisti čine četvrtinu svih gostiju, već su suočeni s posljedicama. Na Phuketu, koji je snažno orijentiran upravo na kineske goste, ulice, trgovine i plaže posljednjih su dana posve opustjele. Europa, nasreću, trenutačno nije u fokusu kineskim turistima.

Vijesti o širenju koronavirusa, smrtnim slučajevima i restrikcijama putovanja nisu dobre ni za jednu turističku zemlju pa ni za Hrvatsku koja je lani ugostila 494.000 gostiju iz Kine. U ovoj se godini očekivao daljnji rast, a krenulo je dobro. U prva tri tjedna 2020. hrvatski su domaćini već ugostili oko 2500 turista s kineskom putovnicom. Među njima su svakako najviše pažnje izazvali oni što su u subotu stigli autobusom preko Bregane. Njih 29 uskoro je produžilo u susjednu Bosnu i Hercegovinu, a trenutačno je u našoj zemlji oko 300 kineskih turista. Na psihozu oko koronavirusa malo je tko ostao imun. O tome svjedoče i fotografije gostiju iz Azije, snimljene ovih dana na našoj obali, koji u rukama nose natpise: "Nisam iz Kine."

Zbog ograničenja putovanja trpi i transport ljudi i roba, što utječe na industrijske opskrbne lance pa isporuke mogu kasniti ili biti skuplje. Mnogi ljudi ne mogu ili ne žele putovati na posao. Sve u svemu, pada ukupna ekonomska aktivnost. Štete od pada dionica na Šangajskoj burzi zasad nisu velike. Financijski troškovi liječenja pacijenata koje snosi zdravstveno osiguranje, i javno i privatno, dodatno su opterećenje za sustav, a izdatke imaju i oboljeli.

Tu, naravno ima i – dobitnika, uglavnom je to farmaceutska industrija, zbog potražnje za kirurškim maskama i rukavicama, a uz konkretni utržak, proizvođačima su rasle i cijene dionica. Rast ukupnih troškova ovisit će o širenju virusa i stopi smrtnosti. U samoj je Kini 2019. potrošnja pridonijela rastu BDP-a 3,5 postotnih bodova, a prema procjenama analitičara S&P Global Ratingsa, smanji li se za 10 posto, stopa rasta past će za 1,2 postotna boda.