SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TREND
 
Zbog izbjegavanja poreza novac se masovno seli iz oročene u neoročenu štednju
Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
Datum objave: 19.02.2019. - 11:38:57
ZAGREB - Sklonost građana i poduzetnika da novac drže na neoročenoj štednji, na tekućim i žiroračunima, ne jenjava, nego raste, po stopama koje analitičari nazivaju povijesno visokim, dok polako rastu svežnjevi novčanica što se čuvaju u kućnim trezorima, čarapama i madracima.

I kamate na štednju su na povijesno niskim razinama, a kad tomu dodate da se tako anemičnu zaradu još oporezuje porezom na dohodak i prirezom, jasno je zbog čega se novac seli iz oročene u neoročenu štednju na koju se ne plaća porez ako kamata ne prelazi 0,5 posto godišnje.

Prosječna a vista kamata na kunsku štednju je 0,06 posto, a na deviznu 0,04 posto. Sve dok je novac u banci, bez obzira na kakvom računu i uz kakvu kamatu, siguran jer su svi iznosi do 100.000 eura osigurani, piše Slobodna Dalmacija.

Neki ne drže novac u bankama, nego u vlastitim trezorima, a među njima ima onih koji ne vjeruju nikome nego sebi, kao i onih koji to čine kako bi im novac ostao nevidljiv, a oni anonimni.

Klasična štednja je i pored mršavih kamata najtraženija roba u bankama, premda su se kamate koje plaćaju štedišama strmoglavile na europske razine, pa su u deset godina s 10,24 posto prosječne kamate na oročenu kunsku štednju pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke.

U bankama je krajem prošle godine bilo 162 milijarde kuna ukupne devizne štednje, što je dvije milijarde kuna manje nego krajem pretprošle godine, te 33,5 milijardi kuna više nego prije jednog desetljeća.

Kunska se štednja prošle godine smanjila za 600 milijuna kuna, a u proteklom je desetljeću pala za 10 milijardi kuna, na sadašnjih 34,6 milijardi kuna.

Dio tog novca seli se u depozitni novac, odnosno, na žiro, tekuće i račune po viđenju, koji se - sudeći po podacima središnje banke - tijekom prošle godine povećao za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi kuna. Od kraja 2008. do danas taj rast je izraženiji i iznosi 53,6 milijardi kuna.

- Depoziti ostaju dominantan oblik štednje. Pad kamatnih stopa na depozite je bio dodatno potaknut oporezivanjem primitka od kamata, što je dovelo do toga da građani prebacuju iz oročene u a vista depozite koji ostaju u bankama jer nema značajnih investicijskih prilika na domaćem tržištu kapitala, a dio je otišao u tržište nekretnina.

Sve ovo neće imati nekog makroekonomskog utjecaja. Nema opasnosti, likvidnost je visoka, prebacivanje u a vista depozite utječe i na kunskedepozite, građani su više zainteresirani za kunu koja jača od 2015. godine.

Kada počne normalizacija kamatnih stopa, a prema sadašnjim očekivanjima, Europska središnja banka mogla bi ih početi podizati početkom iduće godine, i kada počne proces ulaska u eurozonu, ojačat će se sklonost deviznim depozitima – veli Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, koji na naše pitanje u kolikoj mjeri novac od turizma utječe na ova kretanja navodi da se sezonski efekt turizma itekako vidi.

- Prije početka sezone ti su depoziti pod pritiskom radi pripreme sezone, a onda pri kraju ljeta počinje rast i traje do kraja godine. Prosječna razina depozita po županijama je veća u jadranskoj Hrvatskoj nego u kontinentalnoj, vidi se važnost tog sektora – kaže Šantić.

Analitičari Raiffeisenbank tvrde da je doprinos rastu novčane mase na godišnjoj razini, iako blaži, došao i od rasta iznosa gotovog novca izvan kreditnih institucija koji je na kraju prosinca iznosio 28,1 milijardu kuna, što je bilo 2,6 milijardi kuna ili 10 posto više u odnosu na kraj pretprošle godine.

- Naime, najuži monetarni agregat M1 (novčana masa) koji obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod kreditnih institucija na kraju 2018. iznosio je gotovo 120 milijardi kuna, što je njegova povijesno najviša razina.

Tako je na godišnjoj razini zabilježen rast za 20,6 milijardi kuna ili 20,7 posto – navode analitičari, objašnjavajući da zamjetan rast iznosa depozitnog novca oslikava veću sklonost držanja likvidne imovine, što je zasigurno motivirana i povijesno niskim kamatnim stopama na štednju.