Zaključili su da je došlo i do povećanja likvidnosti u sektoru poljoprivrede i hrane, ali i do rasterećenja proizvođača, kad su u pitanju troškovi poput bonusa koje su plaćali trgovcima, troškovi za police u trgovinama, troškovi povrata robe...
Za sve to Ministarstvo ne nudi nikakve službene brojke, izvješća poreznika o, primjerice o neplaćenim, ali dospjelim računima u sektoru trgovine, nego tek anketu koju je provelo među proizvođačima i trgovcima i odredbe zakona koje bi trgovci morali poštovati. Provođenje ankete jedini je napor koji je Ministarstvo učinilo kako bi napravilo naknadnu procjenu učinaka spomenutog zakona na osnovu čega su zaključili da su ti učinci pozitivni, piše Novi list.
Svoje zaključke Ministarstvo poljoprivrede je objavilo na Vladinom portalu e-savjetovanje i kaže da je sama činjenica da su rokovi plaćanja za svježe proizvode određeni na 30 dana, a za ostale na 60 dana, povećali likvidnost u sektoru poljoprivrede i hrane. Rokovi plaćanja među poduzetnicima već godinama su bez obzira na djelatnost određeni na maksimalno 60 dana.
U anketi koju je Ministarstvo provodilo među 119 trgovaca, dobavljača, otkupljivača i prerađivača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 28,9 posto ispitanika potvrdilo je, navodi se u dokumentu ministarstva, povećanje likvidnosti. No, osim ankete u kojoj su sudjelovali i trgovci, za to se ne spominje nijedan drugi dokaz. Nekada su se u pripremi zakona, primjerice onog koji je regulirao rokove plaćanja, ministarstva služila podacima porezne uprave o tome kako se kreću dospjeli, a neplaćeni računi trgovaca. Navodi se i to da 60,6 posto ispitanika misli da je pitanje poštovanja rokova plaćanja uspješno riješeno, čime je umanjena dotadašnja praksa odgađanja plaćanja koja je ponekad iznosila i više od 120 dana ili kompenzacijskog plaćanja nametnutog od strane trgovaca ili otkupljivača.
S druge strane 39,4 posto ispitanika smatra da se i dalje pojavljuje problem u kašnjenju plaćanja. Iz toga bi se dalo zaključiti da 60,6 posto ispitanih trgovaca, dobavljača i proizvođača smatra da je Vlada dobro zakonski riješila pitanje poštovanja rokova plaćanja, ali da njih samo 28,9 posto smatra da je to poboljšalo likvidnost, pa bi se moglo reći da nelikvidnosti nije ni postojala ili stroži rokovi plaćanja na nju nisu toliko utjecali. Uz to nejasno je kako su se izjasnili trgovci, a kako proizvođači.
Tvrdi Ministarstvo i to da 57,4 posto ispitanika smatra da je propisivanje obveznog oblika i sadržaja ugovora između dionika u lancu opskrbe hranom dobar način zaštite slabije strane, a njih 66 posto smatra da su pravila za izdavanje računa, pravila vezana uz primjenu vlastitih općih uvjeta poslovanja te definiranje ostalih nepravednih trgovačkih uvjeta i postupanje prilikom njihove primjene, dobar način zaštite slabijih.
Ipak, 33,3 posto ih smatra da se nepoštena praksa naplate naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda dobavljača i dalje pojavljuje, iako je zabranjena zakonom, a 39 posto da se nepoštena trgovačka praksa prebacivanja rizika poslovanja s trgovca na dobavljača također i dalje pojavljuje. Koliko je među njima trgovaca, a koliko proizvođača koji su se izjasnili Ministarstvo ne navodi, ali zaključuju da je Zakon imao svoj učinak na ukidanje dotadašnjih nepoštenih poslovnih praksi, odnosno, da je donio promjenu u dotadašnjim obrascima poslovanja koji su pogodovali trgovcima.
Ministarstvo najavljuje i promjene, sukladno europskoj direktivi, a jedna od tih promjena se odnosi na to da se uvodi zaštita identiteta podnositelja pritužbe i ovlast da provedbeno tijelo u okviru svojih istraga provodi nenajavljene inspekcije na licu mjesta.
Što se tiče dosadašnjeg nadzora, navodi se da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula preko 200 upravnih postupaka i provjera te je izdao pet odluka kojima je utvrdio upravno kaznene mjere prekršiteljima u vrijednosti od 350 tisuća do milijun i osam tisuća kuna, o čemu je AZTN javnost izvijestio krajem prošle godine. Najveću kaznu izrekli su Plodinama.
