YouTube postao stroj za stvaranje novca

„Dobro, evo nas ispred slonova. Cool stvar s ovim tipovima je što imaju baš baš baš duge surle. I to je cool. To je sve što se ima za reći."

I to je stvarno bilo sve što je rečeno u prvom videu koji je ikada objavljen na YouTubeu. To je 18 sekundi snimke niske kvalitete koji pokazuju Jaweda Karima, jednog od osnivača platforme, ispred slonova u zoološkom vrtu San Diega.

Kada su 15. veljače 2005. godine osnovali YouTube, Karim i njegovi prijatelji Chad Hurley i Steve Chen ni u najluđim snovima nisu mogli sanjati kuda će to odvesti. Samo godinu dana kasnije su prodali svoju platformu Googleu za 1,65 milijardi dolara!

Na početku je sve bilo bezazleno i nekomercijalno.

„Bila sam tinejdžerka koja je iz spavaće sobe snimala videe, govoreći o najobičnijim stvarima. Ništa spektakularno", priča Kijo Derer (28), novinarka privredne redakcije DW-a koja je imala svoj YouTube kanal još 2007. godine. „Tada se još nije radilo o prodaji proizvoda ili reklamama."

No u međuvremenu se situacija promijenila. Do danas je YouTube prešao dug put – od platforme s kratkim snimcima smiješnih mačaka, do druge najposjećenije internetske stranice na planeti, odmah iza Googleove tražilice. Sada se samo od reklama godišnje zaradi 15 milijardi dolara. Usprkos blokadi u Kini i još nekoliko velikih zemalja, YouTube mjesečno bilježi dvije milijarde aktivnih korisnika.

„Veterani YouTubea najviše govore da to sada više nije ono što je nekada bilo. Ranije si mogao biti kreativan ili luckast, a danas platformom dominiraju velike televizijske mreže i muzičke produkcije", kaže Derer.

Nađe se doduše malo mjesta i za ljude koje YouTube u svom vokabularu naziva „kreatorima", a običan svijet Youtuberima. Najpopularniji na svijetu, poput Šveđanina PewDiePiea, godišnje zarađuju i desetak milijuna dolara.

Danas je ova petnaestogodišnja platforma popularnija nego ikad, ali je i na meti kritika više no ikad.

„U eri lažnih vijesti, huškanja i eho-komora na internetu, YouTube je neprestano jabuka razdora", procjenjuje njemačka novinska agencija dpa.

Sve društvene mreže su posljednjih godina na udaru politike sa zahtjevom da efikasno uklanjaju objave u kojima se šire propaganda i nasilje.

Na YouTube se svake minute postavi preko 300 sati video materijala što kontrolu čini vrlo teškom, gotovo nemogućom. No je li to izgovor za divovski koncern s godišnjom dobiti od preko 34 milijarde dolara?

Naravno, nije fer platformu svoditi na sporne sadržaje – veći dio povijesti YouTubea je obilježen bezazlenim viralnim snimcima. Tako je YouTube postao neiscrpno nalazište svega, i medijska platforma koja je bespovratno promenila industriju zabave.

Novinarka DW Kijo Derer nije sigurna da će, nakon još petnaest godina YouTubea i drugih platformi, uopće još ostati mjesta za klasičnu televiziju osim eventualno udarnih vijesti i sportskih prijenosa.

„Ja sam odrasla s tim. Za mene je YouTube moja televizija. Tako je i s novijim generacijama."

U žestokom okršaju streaming-platformi, YouTube manje pokušava novac zaraditi oglasima, a sve više time da privuče pretplatnike koji bi plaćali kako ne bi gledali reklame. Naredne godine će pokazati može li Youtube na taj način uspjeti obraniti svoj ogromni dio kolača od sve žešćih napada Netflixa i drugih konkurenata.