DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROJEKTILI I POLITIKA
 
Vraća li se Sjeverna Koreja razvoju nuklearnog i balističkog oružja?
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 09.05.2019. - 20:48:03
KOLUMNA - Vraća li se Sjeverna Koreja razvoju nuklearnog i balističkog oružja, kakva je daljnja sudbina pregovaračkog procesa sa SAD-om, kako će se ovo odraziti na odnose sa Seulom i kakva je u svemu uloga Vladimira Putina – neka su od pitanja u svjetlu novog testiranja balističkih projektila Sjeverne Koreje.

Glavni stožer oružanih snaga Sjeverne Koreje javio je da je u subotu ujutro, 4. svibnja Sjeverna Koreja ispalila salvu projektila srednjeg dometa. Nešto kasnije, iz stožera su priopćili da se radi samo o „projektilima“, koji su proletjeli od 70 do 200 km i pali u more, istočno od korejskog poluotoka. Korejski stožer je izjavio da drži snage u stanju pripravnosti u koordinaciji sa američkim snagama. Iz Bijele kuće su priopćili da pozorno prate razvoj situacije. U četvrtak 9. svibnja, Pyongyang je ponovo ispalilo još nekoliko nepoznatih projektila u smjeru istoka.

Još se točno ne zna koje su vrste ispaljeni projektili u obje vojne vježbe Ministarstvo obrane Južne Koreje tvrdi da se u subotnjoj radilo o višecjevnim raketnim bacačima kalibra 240 mm i 300 mm te o „novom tipu taktičkog navođenog oružja sa dometom od 70 do 240 km.“ Preciznije informacije o današnjoj vježbi se još čekaju.

Što to sve znači?

1. Mediji su po običaju dramatizirali situaciju i pogrešno stavili subotnji događaj u isti red s posljednjim krupnim testiranjem projektila krajem studenog 2017. Tada je Pyongyang testirao Hwasong-15, dalekometni balistički projektil za koji se smatra da ima interkontinentalni domet od oko 8 tisuća kilometara i da može pogoditi američko tlo. Projektil je pao u Japansko more. Prema priopćenju Sjevernokorejske agencije KCNA, zadaća nove subotnje vježbe je bila „provjera i procjena operativne pripravnosti i točnosti višecjevnih bacača raketa velikog kalibra i dalekometnog taktičkog navođenog oružja u svrhu standardne provjere brzine mobilizacije snaga.“ Po opsegu, zadaćama, ciljevima i naoružanju nove se vježbe potpuno razlikuju od 2017. i nemaju ni približno istu težinu kao raniji testovi. 

2. Slijedom, Sjeverna Koreja nije prekršila „moratorij“ na testiranje ili razvoj projektila. Jer ga nije ni bilo. Jedini službeni moratorij te vrste bio je jednostrano objavljen 1999. i ukinut 2005. Ni u tekstu Panmunjomske deklaracije, ni u Zajedničkoj izjavi iz Singapura takva obaveza ne postoji. Pyongyang je uoči sastanaka s Moon Jae-inom i Trumpom objavio da dobrovoljno prekida testiranja nuklearnog oružja i dalekometnih balističkih projektila, ali ta odluka nije formalno fiksirana. Prekid testova dio je pro-ekonomske politike Pyongyanga koja je započeta 2013. U ovoj fazi, teško je brzo preokrenuti tekuću politiku i vratiti se songun-u odnosno pro-vojnoj orijentaciji jer bi to zahtijevalo velike promjene u proračunskim izdvajanjima i državnom planiranju.

3. Teorije o tome se u vježbi vidi Putinov potpis ne drže vodu. Prvo, vježba je odgovor na vojne vježbe između Južne Koreje i SAD-a koje su se odvijale od 22. travnja do 02. svibnja. KCNA je još 25. travnja upozorila da je „vojni odgovor na provokacije neizbježan“. Osim toga, Rusija nema gotovo  nikakav utjecaj na Sjevernu Koreju. S obzirom na otpušteni dug od 10 milijardi dolara, Moskva bi jako željela imati veliku polugu. Ali od početka pregovora s Južnom Korejom i SAD-om, Pyongyang je držao Moskvu izvan zone diskrecije iako je Moskva svo to vrijeme tražila susret s Kim Jong-unom. Ponašanje režima dosad pokazuje da Pyongyang pazi da ga se ne smatra nečijim produžetkom i koristi testove kako bi demonstrirao snagu i neovisnost svima, a ne samo SAD-u. Na primjer, često testiranje raketa uoči ili tijekom važnih za Kinu foruma i političkih događaja. Najnovija vježba sa lansiranjem projektila prošla je na dan kada Rusija slavi pobjedu u Drugom svjetskom ratu.

Ruska nuklearna politika ne priznaje legitimnost sjevernokorejskog oružja, ali Moskva, kao i Peking više drži do stabilnosti režima. Iako se zajedno s Kinom priklonila novim sankcijama režimu, Rusija ipak priželjkuje njihovo ukidanje i postepenu denuklearizaciju. S obzirom na gospodarske interese i kopnenu granicu, Rusiji nije u interesu eskalacija. Moskva mašta o slabljenju američkog utjecaja na Korejskom poluotoku, ali to se sigurno neće dogoditi kroz poticanje Kima da se vrati politici zveckanja oružjem. Iako još nema službene potvrde, jedna od ispaljenih raketa vrlo sliči ruskom Iskanderu. Bez obzira je li se Pyongyang domogao rakete legalno ili preko posrednika, za Moskvu je ovo ipak neugodno iznenađenje koje je stavlja pod povećalo. 

Teorije o mogućim „razmjenama“ i dogovora između SAD-a i Rusije oko Venezuele, Sjeverne Koreje ili Ukrajine su isto u domeni fantastičnog; Ukrajinu Rusija neće pustiti, u Venezueli ju najviše zanima povratak duga (uz stvaranje neugodnosti za SAD) a u Sjevernoj Koreji stabilnost te gospodarstvo i potencijalni projekti. To su zemlje u kojima Rusija ima interese različite prirode i vrlo ograničen utjecaj. Napuštanje Venezuele u zamjenu za Sjevernu Koreju ili obratno, kao da se radi o direktnim satelitima SAD-a i Rusije je besmisleno iz svih teoretskih i praktičkih kuteva jer između ostalog ne uzima u obzir ni interese drugih igrača, ni suverenitet i političku složenost samih država.

4. Što onda želi poručiti Kim? Želi poručiti, SAD-u i domaćim elitama te javnosti da nije omekšao i da je i dalje spreman. Sjevernokorejski vođa ne želi zapostaviti vojsku i njen značaj - vojna elita je ipak zalog sigurnosti, ne samo za zemlju nego i za njega osobno. Budući da nema na raspolaganju ekonomsku moć, međunarodni ugled ili Twitter, ovo je jedini način na koji Sjeverna Koreja može obratiti pažnju na sebe i još jedanput podsjetiti Washington da je neovisna. Ipak, nove vježbe su prvenstveno poruka za Seoul, kojeg Sjever vidi kao glavnog pokretača u mirovnom procesu; glavni oslonac u inter-korejskom dijalogu a stoga i glavni izdajnik ako nešto „krene po zlu“. Kim kao da želi reći svom južnom kolegi Moonu da se uozbilji i ne izdaje duh Panmunjomske deklaracije. Ako on ne testira interkontinentalne projektile, očekuje da Jug neće vježbati sa SAD-om. Pri tome je KCNA objavila pojašnjenje u kojem piše da je vježba standardna i ništa drugo. To se bitno razlikuje od starih poruka koje su slavile snagu Sjeverne Koreje i prijetile SAD-u.

Što sada? Južna Koreja i SAD su reagirali vrlo mekano. Donald Trump je na Twitteru u subotu nedugo nakon lansiranja projektila napisao da vjeruje kako će Kim Jong-un u cijelosti realizirati sjevernokorejski gospodarski potencijal i neće učiniti ništa što bi moglo omesti taj proces. 

„Zna da sam s njim i neće prekršiti obećanje. Dogovor će biti postignut!“ 

Moon Jae-in je pak nakon drugog lansiranja izjavio da je Kimova poruka namijenjena SAD-u i da se on i dalje zalaže za nove sastanke i humanitarnu pomoć Pyongyangu. 
Washington je otvorio mnogo političko-ekonomskih bojišnica diljem planete, od NAFTE, nepokorne EU, Kine, Venezuele pa sve do Irana. Svugdje je puno rezolutnih poteza, ali malo, točnije nikakvih, rezultata. Trumpu treba nekakva pobjeda. Što se tiče Sjeverne Koreje, balističkih projektila i nuklearnog naoružanja, povratak staroj politici je uvijek moguć.

No, vjerojatno je Kim svjestan da bi time izgubio ono malo legitimiteta, kredibiliteta, „normalnosti“ i solidne pregovaračke pozicije koju je stekao tijekom prošlih godinu i pol.