SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
EURO
 
Vidaković: Ne bi trebalo srljati u eurozonu
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 16.10.2017. - 19:25:00
ZAGREB - Hrvatska politika novca već desetljećima sustavno uništava domaću proizvodnju i izvoz. S eurom bi se Hrvatska odrekla svakog suvereniteta tako da i ekonomski stručnjaci govore o „sluganskom mentalitetu“ Hrvatske.

Hrvatska se primiče uvođenju eura namjesto kune, barem ako je suditi po istupu potpredsjednice Vlade RH i ministrice gospodarstva Martine Dalić u srijedu 11. listopada. Ona je izjavila da je, po mišljenju vlade i Hrvatske narodne banke, dobar trenutak za konačnu eurizaciju. Štoviše, dodala je da je upravo RH odličan kandidat za euro, a zbog strukture financijskog sustava zemlje. Hrvatski građani, moglo se tako čuti, masovno štede u dotičnoj kontinentalnoj valuti, a i njome obavljaju veće transakcije s npr. autima i nekretninama.

Ipak, ne treba sumnjati da će se oko toga žestoko sukobljavati mišljenja u procesu najavljene javne rasprave o eurizaciji RH. Riječ je o monetarnoj politici, temeljnom kamenu spoticanja hrvatske ekonomske politike i permanentne, mada umnogome potisnute debate o pripadajućim ekonomsko-političkim ciljevima. S jedne strane dominiraju ekonomisti i ostali koji nalaze da je dosadašnji odnos prema tom području bio dobar. I koji ne nalaze ništa sporno da tako Zagreb udovoljava željama vanjskih financijskih centara moći, kao što su MMF ili Svjetska banka.

Na drugoj strani prevladava mišljenje da je takva monetarna politika fatalno naštetila hrvatskoj proizvodnji te izvozu. Suprotstavljena razmišljanja karakterizira još jedan očita činjenica: oni prvi su praktično konstantno, već preko dva desetljeća, izrazito zastupljeni u vlasti, političkoj i financijskoj makar je i Agrokor tipičan primjer takve politike koja zapravo potiče uvoz. Oni drugi su listom marginalizirani, medijski i politički, a da pritom nije posrijedi znanstvena inferiornost. Jedan od oponenata prevladavajuće monetarne politike je i Drago Jakovčević, stručnjaku s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

„Hrvatska nije iskoristila potencijal koji pruža vlastiti novac, nego je slijepo pristala na ovisnost o politici središnje banke EU-a. Time se odrekla i najvećeg uporišta svog suvereniteta. No, s izuzetkom mandata guvernera Pere Jurkovića, treba reći da se HNB oduvijek bio sklon povinovati moćnijima, bilo da su nalozi dolazili iz Beča ili Budimpešte, Beograda ili Frankfurta“, iznosi Jakovčević, zaključujući kako su implikacije toga, nažalost, dalekosežne.

„Novac je oružje snažnije od vatrenog", nastavlja on, „a zemlja koja ga se tako lako odriče, dakle, nije razvila odgovornost prema narodu. Znate, kad je Velika Britanija odbijala pristup europskoj monetarnoj uniji, jednostavno su se opravdali frustracijom da na svojim novčanicama ne žele ništa osim svoje kraljice Elizabete. E pa ako ćemo tako, onda slobodno napišite da je Drago Jakovčević frustriran ukoliko mu na domaćoj banknoti više neće biti Radić ili Marulić.“

Godinama slušamo kako je "skupa" kuna rezultat ponude i potražnje, odnosno velike količine eura koje dolaze u Hrvatsku. Zapravo, ta "ponuda" su dugovi i krediti građana koji imaju deviznu klauzulu. Tolikih eura Hrvatska zapravo - nema!

Mimo ironije ovog našeg sugovornika, međutim, stoji ozbiljna procjena potrebe da se obrati pažnja na određene inflacijske stope: „Kuna je preaprecirana, a mi smo valjda jedina zemlja koja je sistematski porušila svoje industrijske, proizvodne kapacitete i na njima izgradila trgovačke centre. Zato se Slavonija iseljava! Zato što više ne možemo konkurirati jeftinom uvozu i jeftinom euru! Ta valuta nije u našem interesu, ovakva kakva jest, nego u interesu velikih igrača.“

Neven Vidaković, ekonomist sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta smatra da je euro – sam po sebi – izuzetan projekt.

„Točnije, najveći ekonomski projekt svih vremena. No kad me pitate za njegovo uvođenje u Hrvatskoj“, kaže on za DW, „onda govorimo o konkretnom trenutku i konkretnom stanju EU-a na koje primarno treba obratiti pažnju. Ne samo ili prvenstveno na ono o čemu se izražava potpredsjednica vlade. Jer, sve je tu točno kazano: mi smo zaista već intenzivno eurizirani, euro je ta nova marka koju slijedimo.“

„Vremenom će se, također, vjerojatno zadovoljiti i kriterij manjeg duga Hrvatske obzirom da imamo državne financije s praktično nula deficita te rast BDP-a“, napominje Vidaković, no odmah potom dodaje kako nepoznanice ili čak već poznate opasnosti leže na drugoj strani, onoj EU-a naspram RH.

Jer, Hrvatska bi prema najavama stupila u proces uvođenja eura koji je nužno srednjoročan i teško da se može okončati prije 2022. godine. A takoreći nitko ne zna ni kakvo će stanje u zoni eura vladati idućeg ljeta, kamoli za daljnja četiri.„Europa ne zna odgovor kako će visokozadužene zemlje, poput Francuske, vratiti svoj dug. Europa nije fiskalno stabilna pa da bismo se zalijetali u eurozonu. Pitao bih primjerice: ako kamatne stope na državni dug Italije, Francuske i Španjolske budu za dva posto veće, koji im je fiskalni plan? Ta nemojmo mi tamo nekog uvjeravati da primimo euro, neka Europa uvjerava nas! A mi bismo, znači, morali biti skeptični pa sto put iznova porazmisliti o svemu, što ni približno nije slučaj“, izričit je Neven Vidaković, najavljujući tako zaista burno razdoblje u hrvatskoj monetarnoj politici i oko nje.