BANKE
Velik broj bogataša povukao novac iz švicarskih banaka |
   |
| Objavljeno: 25.01.2020 / 15:05 |
| Autor: SEEbiz / H |
| ŽENEVA - Švicarski privatni bankari žale se da su neki njihovi klijenti povukli veliki dio svog novca iz banaka kako bi ga sami čuvali, bez obzira na to što ova zemlja ima reputaciju najsigurnijeg i najpouzdanijeg mjesta na svijetu za čuvanje novca. |
|
Ovaj potez bogataša uslijedio je nakon pet godina negativnih kamatnih stopa, objavio je CNN. To je posljedica politike koja je trebalo spriječiti daljnje jačanje franka, a koja je od privatnih banaka tražila da Švicarskoj nacionalnoj banci plaćaju naknade za smještanje novca u svoje sefove. Dio ovih troškova banke su prebacile na neke od svojih najjačih klijenata. Ovo se nije svidjelo onima koji su navikli da zarade od novca koji su dali na štednju, a za čije čuvanje sad moraju da plaćaju, pa su potražili druge opcije za njegovo skladištenje. Nekolicina klijenata preuzela je svoj novac kako bi ga smjestila u privatne sefove, tvrde službenici nekoliko tamošnjih banaka. “Banka ispituje opcije s klijentima. Ako nam oni dopuste da napravimo neke druge stvari na kojima ćemo zaraditi novac, onda im ne naplaćujemo štednju, ali banke polako počinju da gube mogućnost izbora u pokušaju da nađu način da ne naplaćuju čuvanje velikih iznosa novca”, kaže Norman Vilamin iz privatne banke UBP. Tako su neke banke dovedene do završnog čina i morale su da počnu da naplaćuju najvažnijim klijentima. Negativne kamatne stope, koje su se pojavile 2015. u Švicarskoj, otežale su tamošnjim bankama stjecanje profita od pozajmica i hipoteka. Credit Suisse, švicarska investiciona banka, objavila je prošle godine da će morati uvesti negativnu kamatnu stopu od 0,75 posto za iznose veće od dva milijuna švicarskih franaka. Ovo znači da bi za klijenta koji želi staviti na štednju tri milijuna franaka banke u jednoj godini morale naplatiti 7.500 franaka. Ako klijenti žele da povuku svoj novac iz banke, nailaze na komplikovanu logistiku. Oni prvo moraju da nađu mjesto za njegovo skladištenje i naprave financijski plan. Ludwig Karl, glasnogovornik kompanije Swiss Gold Safe koja iznajmljuje sefove u Švicarskoj i Lihtenštajnu, kaže da je potražnja za sefovima njegove kompanije porasla od 2015. Povlačenje velikih iznosa novca iz švajcarskih banaka može imati i negativne posljedice ako klijenti odluče nakon nekog vremena da se vrate u banku. Ako bi klijent došao s, na primjer, 800.000 franaka u gotovini nakon pet do 10 godina, banka bi postavljala mnoga pitanja. Zbog novonastalog trenda, Švicarska nacionalna banka je u rujnu prošle godine odlučila podići donju granicu za plaćanje negativne kamatne stope pa će iznos koji banke mogu prihvatiti na štednju bez plaćanja naknade biti veći. |
|
|
| Tagovi: švicarske banke, Švicarska, Credit Suisse, negativne kamatne stope, Švicarska nacionalna banka |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Rusija plijeni imovinu JPMorgana |
| MOSKVA - Ruski sud naredio je zapljenu 439,5 milijuna dolara imovine JPMorgan Chase nakon što je ruska državna VTB banka podnijela tužbu za "naknadu gubitka" protiv najveće američke banke. |
| Lloyds: Visoki troškovi smanjili kvartalnu dobit |
| LONDON - Britanski bankarski div Lloyds u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježio neto dobit od 1,1 milijardu funti (1,28 milijardi eura), što je 29 posto manje nego u istom razdoblju lani. |
| Sberbank isplaćuje rekordne dividende |
| MOSKVA - Nadzorni odbor ruske Sberbanke preporučio je isplatu rekordnih dividendi od 750 milijardi rubalja (8,03 milijarde dolara), odnosno 50 posto neto dobiti banke, rekao je direktor banke German Gref. |
| Vlaho preuzima poziciju predsjednika Uprave Bank Austria, Ćubela novi predsjednik Uprave Zabe |
| ZAGREB – Dalibor Ćubela novi je predsjednik Uprave Zagrebačke banke te će zamijeniti Ivana Vlahu koji preuzima poziciju predsjednika Uprave UniCredit Bank Austria. Nova imenovanja podliježu odobrenju nadzornih tijela. |
| HUB: Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa |
| ZAGREB - Hrvatska udruga banaka objavila je "HUB Analize 78: Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024." gdje se istražuju dva ekonomska scenarija u europodručju za ovu godinu i početak 2025., odnosno predviđa se daljnje kretanje inflatornih pritisaka i kamatnih stopa za koje se ističe da počinju padati. |
