SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REFORME
 
Uvođenje eura kao alibi za dubinske reforme?
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 07.01.2018. - 09:13:39
ZAGREB - Reforme, reforme, reforme... bila je to i prošle godine najizgovoranija riječ u hrvatskom političkom diskursu. Da je svaki građanin pri spominjanju reformi dobio samo jednu kunu, vjerojatno bi bilo i bar nešto manje siromašnih. Riječ je to koja se u javnom prostoru povlači već godinama, a s njom su i Vlada, ali i sam premijer Andrej Plenković zaključili 2017. najavljujući nam bolju 2018.

Na kraju jedne politički iznimno uzbudljive godine Plenković je ukratko obećao da će 2018. biti godina dubokih, korjenitih reformi, izdvojivši šest ključnih! Plenković je sumirajući u intervjuu za HRT rekao da hrvatskom društvu želi poslati poruku optimizma, da se osvijesti ono dobro, a da će Vlada učiniti sve da se riješi ono što se mora riješiti.

"Sada je na nama da dinamiziramo gospodarstvo, da budemo društveno osjetljivi i solidarni prema onima koji su u najtežoj situaciji, bilo da je riječ o umirovljenicima, nezaposlenima, ljudima na niskim plaćama. Da taj makrokontekst ima efekta na njihovim životima. To je ono što je glavna zadaća Vlade: gospodarstvo", rekao je Plenković.

Dakle, šest je ključnih resora u kojima bi se trebale događati te reforme, a to su zdravstvo, mirovinski sustav, sustav državne uprave, obrazovanje, pravosuđe, a u Ministarstvu gospodarstva planiraju mjere za smanjenje administrativnih barijera, parafiskalnih nameta te liberalizaciju tržišta usluga za poduzetnike, piše Glas Slavonije.

Kada je riječ o zdravstvu, ono je opterećeno velikim dugovima, koji su se dosad rješavali isplatama iz proračuna. Ministar zdravstva Milan Kujundžić sada više ne spominje krizni porez ili poskupljenje dopunskog osiguranja već se fokusira na racionalizaciju poslovanja.

"Smanjenje dugova postignuto je racionalizacijom u poslovanju u zdravstvenom sustavu, te rebalansom proračuna. Vjerujemo da će se taj trend nastaviti i ove godine, a sve je postignuto bez smanjenja kvalitete zdravstvenih usluga", kažu u Ministarstvu te napominju kako je tijekom prošle godine povećan i fond za skupe lijekove HZZO-a za 200 milijuna kuna. Planira se daljnja financijska stabilizacija, pojačana kontrola rashoda, nastavak spajanja bolnica, gradnja dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijema, projekt prioritetnih lista čekanja, objedinjena javna nabava te nastavak povlačenja sredstava iz fondova EU-a. U prvoj polovini 2018. planirano je i donošenje izmjena Zakona o lijekovima, kao i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, međutim, nacrti su u pripremi. Razmatra se i bolja naplata participacije, ali bez pokretanja postupaka ovrhe, a povećani su i limiti svim bolnicama. U prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je i nagrađivanje zdravstvenih radnika prema kvaliteti i izvršenosti posla.

U obrazovanju se očekuje provođenje pilot-projekta kurikularne reforme u tri do pet posto škola, zatim uvođenje obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovnih škola, uspostava centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, 30 posto veća plaća za školske djelatnike angažirane na projektima EU-a, donošenje Zakona o obrazovanju odraslih te racionalizacija mreže škola.

Paket mjera u pravosuđu je na javnoj raspravi, a za 2018. planira se donošenje Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, te zakoni o pravosudnoj akademiji, o područjima i sjedištima sudova, o sudovima, o DORH-u, o DSV-u, o parničnom postupku te digitalizacija sustava.

Ono što Hrvatsku čeka jest i jedna od važnijih reformi u resoru ministra rada Marka Pavića - mirovinska. U drugoj polovini 2018. ići će paket cjelovite reforme koja će obuhvatiti poboljšanje učinkovitosti drugog mirovinskoga stupa, tako da se razmišlja o eventualnom povećanju izdvajanja, zatim riješit će se i pitanje beneficiranog radnog staža jer su neka zanimanja gotovo nestala, a tu je i pitanje ranijeg odlaska u mirovinu i većeg penaliziranja prijevremenih mirovina. EK od nas traži da se izjednačavanje odlaska u mirovinu sa 67 godina za muškarce i žene počne primjenjivati od 2030., a ne od 2038. kako smo zamislili.

Ministar uprave Lovro Kuščević, pak, najavljuje bolju organizaciju rada u državnim i javnim službama, pa je tako za kraj godine planiran novi zakon o plaćama u javnoj upravi, dok je za državne službenike sa strane Ministarstva rada najavljen i ranije u 2018. Intencija oba zakona su nagrađivanje izvrsnih i otkazi onima koji budu ocijenjeni negativno.

U sektoru gospodarstva početkom godine očekuje se objedinjavanje inspekcijskih službi iz 10 ministarstava, dok će one u sektoru zdravstva ostati kao zasebne, a kako kaže potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, izrađuje se i akcijski plan za rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja, te liberalizacija tržišta usluga.

Ministar financija Zdravko Marić, osim što se pohvalio suficitom državnog proračuna, najavio je i kako se od ove godine diže prag za ulazak u sustav PDV-a, kao i sustav paušalnog poreza na dohodak sa sadašnjih 230 na 300 tisuća kuna, a poručio je i da je refinanciranjem dugova prošle godine ušteđeno oko 800 milijuna kuna. Govoreći o očekivanjima u 2018. godini, Marić je najavio dizanje praga za ulazak u PDV s 230 na 300 tisuća, a isti iznos vrijedi i za paušalno oporezivanje.

"Prema našim procjenama, u ovom trenutku je oko 27 tisuća obveznika na paušalnom oporezivanju. Očekujemo i pozivamo brojne druge da istraže tu mogućnost jer je to za njih administrativno i financijsko značajno rasterećenje", istaknuo je.

Osvrnuvši se na kreditni rejting zemlje, Marić je istaknuo da su prošle godine izgledi kreditnog rejtinga stabilizirani, a S&P agencija ih je poboljšala na pozitivne.

"Sigurno da očekujem da će tijekom 2018. Hrvatska zabilježiti poboljšanje kreditnog rejtinga", optimističan je ministar Marić.

Oporba pak ne vjeruje u reformski kapacitet Plenkovićeve vlade.

"U prošlih godinu dana pokazali su da nisu spremni ni sposobni napraviti nikakvu reformu, jer kada bi išli u dublje reforme zdravstva, uprave, mirovinskoga sustava, izgubili bismo velik dio tradicionalnih birača. Plenković puno obećava i puno priča, a još nisu ni nakon godinu dana našli savjetnike za otkup Ine", kritičan je SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić.

Makroekonomist Željko Lovrinčević pak kaže:

"Na Vladi je politički odabir hoće li doći do promjena da bi se osnažila ekonomija, ili će se reforme odgađati do neke druge vlade. Zbog izdataka za pojedine skupine, poput branitelja, napravljen je korak prema makroekonomskoj neravnoteži, a u 2017. nije napravljena ni jedna reforma, osim porezne koja je zapravo spremna dočekala ovu vladu", mišljenja je Lovrinčević te dodaje:

"Politika sada ima mogućnost da namjeru uvođenja eura koristi kao alibi za dubinske reforme, međutim, može biti i obratno, da samo verbalizira reforme i napravi manje tehničke promjene ne bi li dokazala da se kvalificira za početak uvođenja eura."

Na kraju, odnosno na početku ove godine na nama je nadati se da će se bar dio od obećanog ostvariti, pa da ne bude prema Večernjakovu karikaturistu Felixu kako "na političkoj pozornici počinje predstava koju svijet još nije vidio... A kako se zove? 2018."