SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POSLJEDICE
 
Ulazak Hrvatske u EU seli jahtaše u Crnu Goru
Autor/izvor: SEEbiz / Vijesti
Datum objave: 18.04.2013. - 09:25:13
PODGORICA - Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula ove godine donijeće indirektne kratkoročne benefite Crnoj Gori kada je jahting turizam u pitanju jer će Hrvatska postati dio jedinstvenog carinskog područja EU.

Samim time, svi građani Unije koji su do sada u Hrvatskoj držali svoje jahte registrovane u svojim državama, moraće da ih zvanično uvezu i registruju u Hrvatskoj, preregistruju ih pod nekom od tzv. zastava pogodnosti. Ili pak da za svoje ploveće ljubimce potraže novi dom - prvenstveno u Crnoj Gori, Turskoj ili čak na afričkoj obali Mediterana, u zemljama u kojima ne važi legislativa EU.

Dok je Hrvatska bila van EU, svoje jahte su državljani EU mogli držati u njenim marinama gdje su one bile u statusu tzv. privremenog uvoza, pri čemu su bogati "jahtaši" izbjegavali plaćanje visokih poreza svojim državama. Tome će od 1. jula doći kraj pa se bogataši već pripremaju za selidbu u sljedeću blisku „ne-EU" destinaciju, prvenstveno Crnu Goru.

Od 1. jula za sva plovila u hrvatskim marinama, registrovana u zemljama EU, a koja se nalaze u privremenom uvozu u Hrvatskoj, mijenja se carinski status i njihovi vlasnici obavezni su da podnesu carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet tih plovila uz plaćanje carine i PDV-a. Računa se da će "pod udar" ovih statusnih promjena doći oko 10 hiljada jahti koje su sada vezane u hrvatskim marinama.

Vlada u Zagrebu je donijela privremene mjere kako bi privukla vlasnike tih plovila da ih ipak registruju pod hrvatskom zastavom. Za plovila namijenjena sportu i razonodi koja su u režimu privremenog uvoza, prvo je smanjen PDV – u razdoblju od 1. januara do 31. maja iznosi 5 odsto, umjesto standardnih 25 odsto. Sva plovila moraju proći uvoznu carinsku proceduru i upis u hrvatski registar, a za one koji to ne učine do 1. jula, PDV će nakon toga opet biti povećan na 25 posto.

Iz kompanije Adriatic Marinas, koja u Tivtu razvija projekat marine za megajahte Porto Montenegro, do sada su u više navrata isticali prednosti tog svog projekta upravo zbog činjenice da je Crna Gora van Evropske unije. Pod pritiskom i direktivama tima Pitera Manka, koji je 2006. kupio tivatski Arsenal da bi na njegovom mjestu gradio Porto Montenegro, Crna Gora je 2007. donijela poseban Zakon o jahtama, koji je "prijateljski nastrojen" prema vlasnicima i operaterima tih skupih plovila za zabavu i rekreaciju. Taj zakon daleko je od standarda koji, kada je u pitanju fiskalna politika prema "jahtašima", važe u EU, pa nudi znatno liberalniji i jeftiniji režim boravka stranih jahti u našim vodama, njihovog eventualnog uvoza i registracije pod crnogorsku zastavu, niže stope poreza i mnogo toga drugog, poput goriva za jahte oslobođenog plaćanja carina i poreza.

"Upravo pitanje poreza i taksi stavljaju Crnu Goru u sasvim drugo svjetlo u odnosu, na primjer, na Italiju. Naša ponuda je mnogo konkurentnija zbog komparativne prednosti koju imamo jer smo u zemlji koja nije članica EU", kazao je svojevremeno brend-menadžer Porto Montenegra Met Morli.

"Sa idealnom pozicijom između Venecije i Krfa, Porto Montenegro klijentima nudi matičnu luku sa sveobuhvatnim uslugama u srcu jedne od najspektakularnijih kruzing destinacija na svijetu. Pitanje koliko će takva ekonomija moći da bude kompatibilna sa pravilima koja važe u uređenoj zajednici kakve je EU za koju je Crna Gora država-kandidat

Vezovi su namjenjeni za jahte dužine od 12 do 150 metara dužine, a veliki izbor usluga i sadržaja obuhvata i propise o porezima i uvozu koji se primjenjuju van zemalja Evropske unije, gorivo oslobođeno poreza i dažbina, stopu PDV od sedam odsto na nautičke usluge", piše pored ostaloga, na naslovnoj strani sajta Mankovog nautičkog centra Porto Montenego.

Niski porezi za nautiku i činjenica da je režim kontrole prelaska državne granice kada su vlasnici jahti u pitanju, u Crnoj Gori "svjetlosnim godinama" u negativnom smislu daleko od pravila u EU državama, posebno onih koje podliježu režimu Šengena, što čini da Crna Gora zapravo u svojoj ekonomiji razvija svojevrsne nezvanične ofšor zone. Takav je već Porto Montenegro, sjutra će to biti "Luštica bay" ili SOCAR-ov projekat u Kumboru.

Pitanje koliko će takva ekonomija moći da bude kompatibilna sa pravilima koja važe u uređenoj zajednici kakve je EU za koju je Crna Gora država-kandidat, do sada su ostala bez odgovora.

„Zaista vam u ovom trenutku ne mogu reći kako će se na proces pridruživanja Crne Gore EU, odraziti ovakav način vođenja ekonomske politike, odnosno postojanje of-šor preduzeća. Postoje tu pravila i to je regulisano poglavljem o slobodnom protoku kapitala, ali zaista ne znam kako će se to dalje razvijati", kazao je ambasador Mitja Drobnič, šef delegacije EU u Crnoj Gori na panel diskusiji o crnogorskoj integraciji u EU, a koja je nedavno održana u Tivtu.

U svakom slučaju, teško je zamisliti varijantu da se briselski zvaničnici „smiluju" i Crnoj Gori kada dođe u poziciju da uđe u Uniju, dozvole da bude svojevrsni carinski i poreski raj za žitelje te iste EU.

Još je teže zamisliti da crnogorska vlast suočena sa hroničnom besparicom i „igranjem" na ivici bankrotstva države, usvajajući pravila igre koja važe u uređenoj EU, počne da nervira partnere koje promoviše poput Pitera Manka i Ilhama Alijeva, predsjednika Azerbejdžana čiji je SOCAR zakupio kasarnu u Kumboru.