SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
UPOZORENJA
 
Ujedinjeni narodi: Hrvatskoj prijeti demografski kolaps
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 26.06.2017. - 12:12:54
ZAGREB - Za 33 godine, 2050., Hrvatska će imati 728.000 stanovnika manje nego sada, a broj hrvatskoga stanovništva do kraja stoljeća mogao bi se smanjiti za čak 1,67 milijuna. Alarmantne su to prognoze Ujedinjenih naroda, koji u svojoj najnovijoj publikaciji o demografiji daju procjene kretanja stanovništva u svijetu.

Prema UN-ovim podacima, Hrvatska sada ima 4.189.000 stanovnika. Demografske projekcije stručnjaka UN-a pokazuju da će se broj stanovnika naše zemlje već 2030. smanjiti na 3.896.000, a sredinu stoljeća dočekat ćemo s 3.461.000 stanovnika. To znači da će se broj stanovnika Hrvatske u odnosu na ovu godinu smanjiti za 17,4 posto, piše Jutarnji list.

Hrvatska po tome ulazi u krug europskih zemalja kojima prijeti pravi demografski kolaps. Naime, pad broja stanovnika do 2050. prijetnja je za 51 zemlju svijeta, no samo njih 10 suočava se, pokazuje UN-ovo izvješće, s prijetnjom pada broja stanovnika za više od 15 posto. Osim Hrvatske, u taj krug ulaze Bugarska, Latvija, Litva, Poljska, Moldova, Rumunjska, Srbija i Ukrajina, kao i Američki Djevičanski Otoci, prekomorski posjed SAD-a.

Još su mračnije prognoze za kraj stoljeća. Projekcije UN-a, naime, pokazuju da bi Hrvatska 2100. mogla imati samo 2.518.000 stanovnika. Ili gotovo 40 posto manje nego sada!

- To je, na žalost, naša realnost. Projekcije UN-a treba shvatiti kao upozorenje da je krajnji trenutak da se kreira prava demografska politika, koju danas nemamo', upozorava demograf Anđelko Akrap, upozoravajući da su projekcije UN-a možda čak i povoljnije od stvarnog stanja na terenu.

Naime, Hrvatska sada, ističe Akrap, nema oko 4,2 milijuna stanovnika, kako stoji u UN-ovu izvješću, već je ta brojka znatno manja i iznosi, prema njegovim procjenama, 4.050.000. No, dodaje, još više zabrinjava dobna struktura u kojoj je sve veći udio starijih ljudi, a sve manje onih koji su u radnoj dobi, posebno mladih.