Udjel javnog duga u BDP-u narastao na 74,9% |
Objavljeno: 08.01.2020 / 14:33 |
Autor: RBA analize |
ANALIZA - Prema posljednjim podacima krajem trećeg tromjesečja 2019. obveze središnje države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima u odnosu na tromjesečje ranije su gotovo stagnirale odnosno zabilježeno je tek blago smanjenje za 0,4%. |
Na godišnjoj razini javni dug viši je za 4,4% dok je u odnosu na kraj 2018. dug opće države bio viši 3,8%. Prema podacima HNB-a javni dug krajem rujna (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 297,2 milijardi kuna ili 74,9% BDP-a. U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 10,8 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2018. Povećanje javnog duga na kraju trećeg tromjesečja osim izdanja euroobveznice u lipnju posljedica je i ostvarenih izdanja obveznica na domaćem tržištu kapitala u veljači ove godine. Osim toga blago jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro. Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama unutarnji dug opće države krajem rujna iznosio je 189,8 mlrd. kuna (%2B5,2% ytd) dok je vanjska komponenta uz povećanje za 1,3% u odnosu na kraj 2018. bila na razini 107,4 mlrd. kuna. Do kraja 2019. godine, u studenom je na dospijeću bilo 1,5 mlrd. dolara duga po euroobveznici izdanoj 2009. te 1 mlrd eura po obveznici izdanoj 2004. na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu. Istovremeno, na primarnom tržištu kapitala Vlada je krajem studenog izdala nove obveznice u ukupnom nominalnom iznosu od 11 mlrd. kuna. U međuvremenu prema podacima i projekcijama središnje banke tijekom četvrtog tromjesečja osim 4,5 mlrd kuna obveza po kratkoročnim vrijednosnicama (koje se obično zanavljaju), na dospijeću je i 2,6 mlrd obveza po kreditima. Namira tih obveza umanjit će privremeni rast stanja duga dok će bitno smanjenje kamata za nova zaduženja i rast gospodarstva doprinijeti daljnjem smanjenju omjera javnog duga i BDP-a. |
|
Tagovi: javni dug, hrvatski javni dug, dug opće države |
PROČITAJ I OVO | ||
Inflacija u BiH stagnira na 2 posto |
SARAJEVO - Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini zadržala se na dva odsto u aprilu ove godine, koliko je bila i u martu. Na mjesečnom nivou cijene osnovnih proizvoda i usluga su porasle za 0,1%, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. |
Slovenija pogoršala transparentnost proračunskog procesa |
LJUBLJANA - Slovenija je prošle godine zauzela 27. mjesto od 125 zemalja po transparentnosti proračunskog procesa, što u obzir uzima transparentnost, mogućnost sudjelovanja javnosti i kontrolu. |
MMF poboljšao prognoze rasta kineske ekonomije |
PEKING - Međunarodni monetarni fond u srijedu je povisio svoju prognozu rasta Kine za ovu godinu na 5%, s prethodnih 4,6%, zbog "snažnih" brojki u prvom tromjesečju i nedavnih mjera politike. |
Sentiment potrošača u vezi s američkim gospodarstvom ponovno raste |
WASHINGTON - Nakon tri mjeseca pada, vrijednost indeksa povjerenja potrošača u američko gospodarstvo porasla je u svibnju s travanjskih 97,5 bodova na 102 boda, objavila je njujorška organizacija Coinference Board. |
MMF predviđa Njemačkoj osjetniji rast |
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) sada procjenjuje da će njemačko gospodarstvo rasti znatno bržim tempom u sljedeće dvije godine, nakon krhkih 0,2 posto u 2024. Njemačka je ove godine na začelju vodećih zapadnih gospodarstava u smislu brzina rasta. |