SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DOBRE VIJESTI
 
U pet godina udvostručena površina pod ekološkim uzgojem
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 12.05.2019. - 08:11:18
OSIJEK - Iz godine u godinu u Hrvatskoj raste poljoprivredna proizvodnja pod ekološkim uzgojem. U posljednjih pet godina možemo reći da su se hektari više nego udvostručili i došli smo do oko 100.000 hektara pod tom vrstom proizvodnje.

Ekološka proizvodnja ima dvostruku ulogu, s jedne strane opskrbljuje tržište prema zahtjevima potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja te ruralnom razvoju."Sve investicijske mjere moraju imati, ako ne pozitivan, onda bar neutralan utjecaj na okoliš, što je definirano i važećim pravilnicima. Bilo kakav značajan utjecaj na okoliš popraćen je procjenama utjecaja na okoliš kao što je npr. prilikom ulaganja u navodnjavanje, višegodišnje nasade ili izgradnje/rekonstrukcije farmi, piše Glas Slavonije.

Pojedine operacije unutar podmjere imaju upravo za cilj smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Neke od njih su mjere "Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš"; "Korištenje obnovljivih izvora energije". U mjeri 6 Programa ruralnog razvoja RH dodjeljuju se "zeleni" bodovi ako ulaganje ima pozitivan utjecaj na okoliš.

Kod mjere 7 uvjetuje se prihvatljivost projekta ovisno o utjecaju na okoliš.

"Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava" ima za cilj očuvanje okoliša. Podmjera 8.6 "Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije i preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda" također uvjetuje prihvatljivost projekta upravo njegovim utjecajem na okoliš, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Također, iz Ministarstva dodaju da od ukupno 6794 ulaganja za navedene mjere, njih malo više od pola - 3624 - provodi se u pet slavonskih županija. Vrijednost tih ulaganja iznosi 3.129.842.641,79 kuna, odnosno 44,3 posto od ukupne vrijednosti svih ulaganja na razini Republike Hrvatske. Isplaćen je iznos od 999.058.249,20 kuna, tj. 40,91 posto od svih izvršenih isplata na razini Republike Hrvatske za navedene mjere.

Valja navesti i kako je prvotni cilj Zajedničke poljoprivredne politike bio proizvodnja dovoljnih količina kvalitetne i svima dostupne hrane, što se kroz dva desetljeća negativno odrazilo na stanje okoliša i bioraznolikosti te dovelo do smanjenja proizvodnje i pada kvalitete hrane. Postalo je očito da se okolišni aspekt mora ugraditi u poljoprivrednu politiku. Osamdesetih godina prošlog stoljeća ta je praksa bila dobrovoljna, da bi devedesetih postala obvezni element Zajedničke poljoprivredne politike. Isprva su poljoprivredni proizvođači koji su primjenjivali mjere očuvanja okoliša i poboljšanja tla dobivali dodatna sredstva iz Fonda za ruralni razvoj, a od 2014. godine zelene prakse su uvedene u sustav izravnih plaćanja.

U novom pak programskom razdoblju okolišnu i klimatsku komponentu želi se podići na višu razinu i usmjerena je na postizanje rezultata. Tako je predviđeno da će se za ekosheme moći izdvajati više od dosadašnjih 30 posto financijske omotnice, odnosno sukladno potrebama pojedine države članice, jer države same utvrđuju listu poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Time se postiže veća fleksibilnost u oblikovanju ciljanih mjera s obzirom na različite tipove korištenja poljoprivrednog zemljišta i sustave uzgoja.

Radi daljnjeg poboljšanja održivog razvoja poljoprivrede, hrane i ruralnih područja, opći ciljevi ZPP-a usmjereni su na gospodarsku održivost, otpornost i prihode poljoprivrednih gospodarstava, na poboljšanje uspješnosti u pogledu okoliša i klime te na jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Osim toga, poticanje znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima međusektorski je cilj. Uspostavom Europskog partnerstva za inovacije (EIP) unutar ZPP-a potiče se razmjena znanja i inovacija.

"Biogospodarstvo postaje jedan od prioriteta ZPP-a i stoga će se ono još jače povezati s politikom istraživanja i inovacija EU-a. Novi ruralni vrijednosni lanci, kao što su obnovljiva energija, novo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo i ekoturizam, pogodno su okruženje za dobar rast i stvaranje radnih mjesta na ruralnim područjima. Moderno biogospodarstvo ima veliku ulogu u smanjenju utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene, kao i u povećanju otpornosti i adaptacije na klimatske promjene, te stvaranja novih radnih mjesta na ruralnim područjima", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Inače, ovdje valja naglasiti i da se kroz Strateške planove, koje mora procijeniti i odobriti EK, a koji objedinjavaju prvi i drugi stup zajedničke politike, daje autonomija državama članicama da oblikuju intervencije koje su u skladu s ZPP ciljevima i nacionalnim potrebama s naglaskom na provedbu, a ne na usklađivanje sa zadanim pravilima.

U novom programskom razdoblju moguće je transferirati čak do 30 posto EAGF alokacije u EAFRD (15 posto u okviru mehanizma fleksibilnosti i dodatnih 15 posto za intervencije usmjerene na ciljeve za klimu i okoliš) koja se može iskoristiti za intervencije koje su usmjerene na ZPP specifične ciljeve za klimu i okoliš. Intervencije koje bi se financirale iz tog transfera bile bi 100 posto financirane iz EU sredstava i ne bi bile uključene u obvezno sufinanciranje od strane države članice. S druge strane, moguć je transfer sredstava i u suprotnom smjeru, pri čemu se maksimalno 15 posto EAFRD alokacije može transferirati u EAGF za financiranje intervencija koje su usmjerene na bilo koji od devet postavljenih ZPP ciljeva.

Kad je riječ o kontroli, treba navesti da je Ministarstvo poljoprivrede nadležno tijelo koje osigurava jamstvo da su ekološki proizvodi proizvedeni u skladu sa zahtjevima utvrđenim europskim pravnim okvirom, dok kontrola podrazumijeva sve faze od proizvodnje, pripreme i distribucije.

Kontrolno tijelo ili ovlaštena ustanova najmanje jednom godišnje obavlja kontrolu svih ekoloških proizvođača, primijenjenih postupaka i proizvoda u ekološkoj proizvodnji prema obveznim evidencijama koje se vode u ekološkoj proizvodnji.

"U tijeku je postupak izrade Pravilnika o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji, a u skladu s člankom 27. stavkom 13. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, radi uvida potrošača, na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede bit će dostupan transparentan prikaz sljedivosti svakog proizvoda povezan s pripadajućim dokumentima. Prehrambeni proizvodi u ekološkoj poljoprivredi kontrolirani su i nose poseban znak, što potrošačima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvod i kompletan sustav. Kao najvažnija svrha ekološke proizvodnje prije svega se ističe zaštita zdravlja i života ljudi uz zaštitu cjelokupne prirode i okoliša. Sve veća važnost ekološkoj proizvodnji pridaje se zato što je u klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi evidentno prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa, te primjena različitih mjera koje ostavljaju trajne štetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese, narušavajući tako ravnotežu u prirodi.