SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
MEDIJI
 
U Hrvatskoj i pet mjerenih zemalja JI uočen negativan trend indeksa klijentelizma u medijima
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 15.12.2017. - 16:02:00
Zadnja izmjena: 15.12.2017. - 20:09:16
ZAGREB - Rezultati trećeg mjerenja indeksa klijentelizma u medijima u jugoistočnoj Europi pokazali su negativne trendove u svim mjerenim zemljama, među kojima je i Hrvatska, objavilo je u petak na konferenciji za novinare Partnerstvo za društveni razvoj, izdvajajući kao goruće probleme netransparentno vlasništvo nad medijima, gušenje pluralizma i ulazak osoba povezanih s organiziranim kriminalom u vlasništvo nad medijima.

Od šest zemlja obuhvaćenih projektom „Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti“ ni jedna zemlja nije ni blizu nule od koje se mjere pozitivne vrijednosti, pri čemu je minus jedan najlošija, a jedan najbolja ocjena medijske slike.

Hrvatska je s indeksom -0.32 na prvom mjestu među šest mjerenih zemalja, a slijede je Srbija (-0,50), Crna Gora (-0,55), Makedonija (-0,58),  Rumunjska (-0,67) i Bosna i Hercegovina (-0,67).

Biti najbolji od najgorih ustvari nije neki ponos pa se i Hrvatska prema mjerenju nalazi daleko od optimalnih i željenih vrijednosti, rekao je direktor Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak, upozoravajući kako posebice zabrinjava to što je u Hrvatskoj i ostalim zemljama u zadnje tri godine  uočen trend pogoršanja indeksa, što značajno utječe na opću sliku demokracije.
Podumljak upozorava također da je informacija koja se distribuira u medijima pod velikim utjecajem politike i netransparentnih aktera što samim time dovodi do polarizacije.

Kao problematična pitanja koja je indeks izdvojio u svim zemljama su pitanje vlasništva medija, rekao je Podumljak, ustvrdivši pritom kako je nesporno da se u Hrvatskoj ne mogu utvrditi stvarni vlasnici niti jednog od velikog medija, uključujući i velike televizijske kuće poput RTL-a i Nove TV.

Istodobno, za tiskane medije poput Hanza Medie i Styrie Podumljak kaže da se ne znaju individualni vlasnici ni otkud dolaze novci, a za Novi list se ne zna tko su financijeri koji stoje iza investicije JOJ.

Zabrinjavajuće stanje je i na lokalnoj razini, gdje su televizijske koncesije dodjeljivane osobama koje su sumnjičene za organizirani kriminal u predmetu zločinačke organizacije.

Za internetske portale Podumljak je rekao da je to 'zvijer koja se pojavljuje i raste“. Po njegovim riječima uočen je trend vlasnika portala da prelaze u druge djelatnosti čime dodatno izbjegavaju odgovornost pa portali postaju neuređeno područje koje značajno doprinosi radikalizaciji, podjelama i polarizaciji društva, što se moglo vidjeti u posljednje dvije godine.

Uočeno je također gušenje pluralizma medija i ukidanje državnih potpora, te njihovo preusmjeravanje na lokalne uprave koje sve više investiraju u lokalne medije čime ih zarobljavaju pa oni prestaju biti kritični prema lokalnoj vlasti.
Netransparentno financiranje prikriveno je na način da se ono spustilo lokalnim moćnicima pa zagrebački gradonačelnik Milan Bandić daje više novca medijima nego središnja država.  

„Kod svih tih medija vidimo otupljenu oštricu prema svemu što se događa u Zagrebu pa se ne trebamo čuditi da naš gradonačelnik dela i biva ponovno izabran unatoč uhićenju“, rekao je.

Za HRT kaže da se događa politizacija, da se javna radiotelevizija dugo tretira kao politički plijen stranci ili koaliciji koja pobijedi na izborima i da je danas glasnogovornički servis interesnih skupina.

Podumljak kaže da Hrvatska mora hitno ući u rješavanje pitanja vlasništva medija i financiranja medija i utjecaja oglašavača na medije kroz jedinstveno i sveobuhvatno medijsko zakonodavstvo.
Na predstavljanju su bili predstavnici ministarstava, među njima i pomoćnica ministrice kulture Marica Mikec koja je rekla da je medijsko zakonodavstvo nužno mijenjati te da u 2018. planiraju niz zakonskih prijedloga koji se odnose na medije – od izrade medijske strategije do zakona o medijima i zakona o elektroničkim medijima.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj rekao je kako je bitno da građani imaju pravo znati kakva je vlasnička struktura medija kako bi znali koje interese promoviraju i zastupaju.

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa rekla je da pravo na informaciju ne može funkcionirati ako ključni prenositelji informacija nisu kvalitetni. „Tradicionalno mediji su uvijek bili na strani građana i javnosti, oni su detektivi demokracije i bez njih svaki je razvoj nezamisliv“, zaključila je Musa.
Projekt „Odgovor građana na klijentelizam u medijima - Media Circle“ financiran je sredstvima Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.