SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
UZLET
 
Turistička renesansa Imotske krajine
Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
Datum objave: 06.01.2019. - 10:13:13
IMOTSKI - Je li izniman razvoj turizma na području Imotske krajine uistinu i jedan od bitnih faktora razvoja ovoga područja ili je to samo trend, koji je, eto, upalio dolaskom velikog broja gostiju i poboljšanjem uvjeta života, ponajprije iznajmljivača kuća za odmor.

Dvojba je to s kojom se mnogi Imoćani susreću, a posebno nakon najnovijih rezultata prošlogodišnje turističke sezone. A oni su fascinantni, piše Slobodna Dalmacija.

Spomenimo samo podatak da je ne tako davne 2006. godine na području cijele Imotske krajine zabilježeno nešto više od dvije tisuće noćenja, od toga 30 posto stranih, a samo 12 godina poslije, prema podacima sustava e-Visitor, Imotska krajina bilježi 9917 dolazaka sa 73.830 noćenja.

Povećanje je to od 22,6 posto u dolascima, odnosno 27 posto u noćenjima u odnosu na 2017. godinu.

Prošle je godine na području Imotske krajine registrirano 260 smještajnih objekata, od toga najviše kuća za odmor. U istom razdoblju 2017. godine bilo ih je 173, znači čak 90 objekata više u samo godinu dana, a za 2019. godinu predviđa se doseg od 300 objekata.

Imotska krajina ima samo dva hotela, nekoliko prenoćišta, a sve ostalo su privatne kuće za odmor, bilo adaptirane stare ili u većini izgrađene nove, i to s vrlo dojmljivom infrastrukturom, u koju spadaju bazeni, teretane, igrališta za djecu, pa i markirane staze za rekreaciju.

Ako pitate bilo kojega čelnika imotske lokalne samouprave u osam općina i gradu Imotskom što im je prioritet u idućem razdoblju, svi također među glavnim odrednicama razvoja svoje sredine ističu poboljšanje infrastrukture za razvoj turizma.

Svemu tome treba pridodati i prošlogodišnje nagrade za naj-destinaciju, koju je dobila Dalmatinska zagora, u kojoj Imotska krajina igra glavnu ulogu u razvoju ruralnog turizma, od strane Hrvatske turističke zajednice, i, ono najvažnije, recenzije gostiju na uvjete smještaja, ekologiju okružja, prijam domaćina. A one su također iznimne.

Završen je i strateški dokument "Strategija razvoja turizma Imotske krajine do 2025. godine", koji je izradio Institut za turizam pri Ministarstvu turizma, u kojemu su i odrednice razvoja.

Turistički poslanici predviđaju u ovoj godini porast broja noćenja za 25 posto u odnosu na 2018. godinu. I kada se sve to zbroji, onda se može s pravom kazati da su Imotska krajina i Imoćani krenuli u jedan novi iskorak u globalnoj top-temi razvoja, a to je turizam.

– Normalno da smo zadovoljni ovim rezultatima, pristupima ljudi koji pružaju usluge. No, iduće godine pokazat će gdje smo, jer svake godine dolaze i novi trendovi i u ovom obliku turizma, koji sada pružamo. Hoće li gostu biti sada samo dovoljan mir, bazen, šetnje ili će neka nova klijentela tražiti i nove sadržaje?

Stoga i mi moramo ići ukorak s trendovima u ponudi, pa smo i naglasak stavili na uređenje biciklističkih staza. Cikloturizam je sada "top" u turističkoj ponudi u svijetu, a mi upravo imamo divnih destinacija gdje se i te staze mogu urediti.

Planiramo ove godine urediti oko 400 kilometara tih staza, da nam iznajmljivači dobiju certifikat prijatelja biciklizma, što će gostima sigurno biti drago.

Zatim izgradnja tematskih staza u arheološkom turizmu, jer je Imotska krajina vrlo bogata tim nalazištima, pa niz smeđe signalizacije prema OPG-ovima, vinarima, proizvođačima zdrave hrane, kako bi turisti na licu mjesta mogli osjetiti draž Imotske krajine – riječi su Lukice Kolovrata, direktora TZ-a Imota.

Sve u svemu, ono što se trenutačno radi u Imotskoj krajini kad je u pitanju turizam ide ukorak s predviđanjima da bi upravo turizam trebao biti jedna od glavnih odrednica razvoja.

No, sam turizam, bez poboljšanja prometne infrastrukture (brza prometnica Imotski – autocesta Zagvozd), bez sustavnog pristupa razvoja poljoprivrede i proizvodnji zdrave hrane, a za što Imotsko polje ima itekakve kapacitete, neće biti dovoljan za razvoj ovoga kraja, mišljenje je mnogih.

Najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Imotskom (4497 dolazaka i 22.946 noćenja), zatim slijede općine Podbablje (1924 dolazaka i 18.852 noćenja), Zagvozd (1255 – 10.294), Proložac (726 – 7236), Zmijavci (752 – 6992), Cista Provo (364 – 3484), Lovreć (166 – 1778), Runovići (143 – 1326) i Lokvičići (72 – 922).
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (27.045), a zatim slijede gosti iz Poljske (10.534), Ujedinjene Kraljevine (5073), Hrvatske (4324), Francuske (3858), Nizozemske (2825), Danske (2785), Belgije (2313)...