Rastu investicije u vinarstvu, ali treba urediti tržište

“U sektoru vinarstva zadnjih godina vidimo velik broj investicija u vinarije i opremu, no ono na čemu treba više raditi je smanjivanje nepotrebnog administriranja, posebice kada je u pitanju vinska omotnica, suzbijanje sivog tržišta i snažnija promocija koja bi bila usmjerena na plasman vina u inozemstvu, s jedne strane, a s druge u enogastronomiju kao dio ukupne turističke ponude”, istaknuo je Kovačević.

Enogastronomska ponuda, kako je naveo, poseban je oblik turizma koji pomaže brendiranju turističke destinacije i razvoju cjelogodišnjeg turizma.

Riječ je o turistima koji dolaze cijele godine, konzumiraju tradicionalne proizvode, upoznaju destinaciju i način života te su otklon od masovnog turizma, kaže Kovačević.

Napominje kako se ne smije zanemariti da kod nas dolazak turista snažno generira enogastronomsku potrošnju te u budućnosti moramo povećavati kapacitete.

Pritom upozorava kako trenutačno postoji problem radne snage, što je vrlo često ograničavajući čimbenik povećanja vinogradarske proizvodnje.

Naveo je i kako iz godine u godinu raste izvoz vina više cjenovne kategorije, a hrvatska vina u izvozu postižu dva i pol puta više cijene nego u uvozu.

“Imamo dobre trendove i to pokazuje da su naši vinari odbrali pravi put, a to je put vrhunske kvalitete”, kazao je.

HGK se, kako je rekao, zalaže za stvaranje krovne nacionalne marketinške organizacije koja bi pod zajedničkim brendom Vina Croatia Vina Mosaica promovirala putem sajmova i promotivnih aktivnosti autentičnost i kvalitetu hrvatskih vina na ciljanim inozemnim tržištima. No za to je, kazao je, potrebno snažnije uključivanje i financijska potpora države.

Zaštićeni žig HGK Vina Croatia Vina Mosaica nabolje opisuje bogatstvo četiri hrvatske vinske regije (Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja Bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija) i njihove sortne, položajne i teroarske specifičnosti, istaknuo je Kovačević.

Napominje kako su sve države u našem okruženju s ozbiljnom proizvodnjom vina već ustrojile nacionalne organizacije – Mađarska (Wines of Hungary), Austrija ( Austrian Wine Marketing Bord), Slovenija (Wines of Slovenia), Srbija (Savez vinara Srbije), Makedonija (Wines of Macedonia). Također provode vrlo aktivnu promidžbu na tržištima koja su i nama ciljna.

Kovačević je mišljenja kako se u promotivnim aktivnostima za jačanje izvoza naših vina potrebno fokusirati na ograničeni broj izvoznih tržišta – susjedne zemlje, zemlje u kojima se konzumira određeni tip vina, zemlje s takvom kupovnom moći koja podnosi razinu cijena našeg izvoza i barem jednu zemlju sa značajnim utjecajem na globalno tržište.

Različita tržišta traže i posebnu segmentaciju, kazao je Kovačević napominjući kako promotivne aktivnosti treba pažljivo dizajnirati i usmjeriti prema raznim ciljnim skupinama.

S jedne strane su to vinski profesionalci – stručni mediji, trgovci, sommelieri, opinion makeri, a s druge strane ‘šira publika’ – mediji širokog dosega, influenceri, ljubitelji vina i građanstvo.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković nedavno je kazala kako vinski sektor ima podršku ministarstva i vlade potkrijepivši to podacima kako je u zadnjih osam godina na razini cijele Hrvatske u sektor vinarstva uloženo više od 80 milijuna eura.

Financirani su, kako je navela, razni projekti – oni koji se odnose na primarnu proizvodnju, preradu, promidžbu.

Stopa korištenja Vinske omotnice podignuta je s prosječno 27 posto u razdoblju od 2014. do 2019. na sto posto u posljednje tri godine, kazala je Vučković napominjući kako su potrebna dodatna sredstva i nove mjere kako bi se uhvatili u koštac s onim što je najteže, a to je sadnja novih vinograda i aktiviranje zapuštenih parcela.

To je najveća zadaća u razdoblju koje slijedi, istaknula je.

Proizvodnja vina u Hrvatskoj odvija se na nekih 18.000 hektara, a proizvodimo godišnje u prosjeku oko 75 milijuna litara vina.

Prošle je godine, prema podacima DZS-a, izvoz vina iznosio 19,3 milijuna eura, a uvoz 45,65 milijuna eura.