To je zaduženje za reprogramiranje otplate postojećih kreditnih zaduženja te za financiranje dijela troškova izgradnje autocesta na dionicama od Križišća do Žute Lokve te na krajnjem jugu Hrvatske, od Metkovića do Pelješkog mosta, te od čvora Doli na Pelješcu do Dubrovnika. HAC-u je Vlada izdala i jamstva u iznosu vrijednosti kredita.
HAC-u bi kreditna sredstva, u dvije tranše, trebala isplatiti grupa banaka koju čine Croatia banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska poštanska banka, Imex banka, Istarska kreditna banka Umag, Karlovačka banka, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka, radi refinanciranja nedospjelih glavnica po tri postojeća dugoročna klupska kredita, refundacije sredstava utrošenih u 2023. godini za otplatu rata po navedenim kreditima te financiranje novih investicija u autoceste, piše Mobi list.
U prvoj tranši banke će HAC-u isplatiti 1,572 milijardi eura, a u drugoj još 600 milijuna, čime će HAC produljiti rok otplate postojeća tri kredita u vrijednosti 1,572 milijarde eura za deset godina, do 2041. godine, te osigurati 600 milijuna eura od planiranih 1,31 milijardi za ulaganje u nastavak izgradnje autoceste A7, na dionici Križišće – Žuta Lokva i A1 na dionicama od Metkovića do Pelješkog mosta i od čvora Doli do Dubrovnika. Kamatna stopa na kredit je 2,75 posto do 2031. godine, a nakon toga će biti jednaka kamatnoj stopi koju će Republika Hrvatska plaćati na obveznice koje će biti izdane 2029. godine
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je na naš upit o novom kreditnom zaduženju odgovorio kako je riječ o odluci koja će omogućiti daljnju stabilizaciju poslovanja HAC-a i nove investicije u mrežu autocesta na Jadransko-jonskom koridoru.
– Restrukturiranje cestovnog sektora koje smo proveli, reprogramirali postojeći dug i stabilizirali poslovanje je nešto što je omogućilo da danas donesemo i ovu odluku. Refinanciranjem postojećeg zaduženja i dodatnim kreditom od 600 milijuna eura, uz vlastita sredstva HAC-a od 714 milijuna eura, osigurana su sredstva i za objavu natječaja za izgradnju dvije preostale dionice autoceste na Jadransko-jonskom koridoru. To je veliko postignuće ove Vlade kojim je omogućeno da do kraja ove godine krenemo s natječajem za izgradnju dionice autoceste prema Dubrovniku, ali i dionice Križišće – Žuta Lokva. To će, uz već postojeće radove na prvoj fazi Selce – Novi Vinodolski, značiti nastavak realizacije ovog važnog projekta za cijelu Primorsko-goransku županiju i ovaj dio Hrvatske. S dopunom Istarskog ipsilona u punom profilu, izgradnjom ove dionice od Križišća do Žute Lokve i nastavkom autoceste do Dubrovnika, Hrvatska će imati kompletno izgrađenu mrežu autocesta na Jadransko-jonskom koridoru, rekao je Butković.
Ostatak sredstava potrebnih za izgradnju triju dionica autocesta, prema ranijim najavama predsjednika uprave Borisa Huzjana, HAC namjerava osigurati dijelom iz vlastitih prihoda, a dijelom iz fondova Europske unije. Oba projekta, nastavak gradnje autocesta A1 i A7 odvijat će se po fazama, od kojih je dosad započeta jedino izgradnja zaobilaznice Novog Vinodolskog. Na upit o planiranoj dinamici gradnje na obje autoceste, iz HAC-a su jučer odgovorili kako je na dionici Doli-Dubrovnik trenutno u tijeku projektiranje, pri čemu se na jesen planira raspisati natječaj za izgradnju, procijenjene vrijednost oko 840 milijuna eura.
– Na A7, od Križišća do Žute Lokve, u tijeku je izrada projektne dokumentacije za dionicu Križišće – Selce, duljine oko 18 kilometara te se planira raspisivanje nadmetanja za radove do kraja ove godine. Procijenjena vrijednost ove dionice je oko 350 milijuna eura. U svrhu pripreme za daljnju izgradnju, u srpnju je započela izrada projektne dokumentacije za dionicu Novi Vinodolski – Senj duljine 16 kilometara te je u planu javna nabava za izradu projektne dokumentacije za dionicu Senj – Žuta Lokva duljine 15 kilometara. Procjena vrijednosti izgradnje za predmetne dvije dionice bit će poznata nakon izrade projektne dokumentacije, dok se u ovom trenutku procjenjuje na 560 milijuna eura, stoji u odgovoru HAC-a.
