Može li turistička sezona potrajati još barem mjesec dana?

Tako se Hrvatska, u kojoj je jučer zabilježeno 139 novih slučajeva oboljelih od COVID-19, našla u društvu velikog dijela grčke obale, kao i Azurne obale. Još uvijek je situacija bolja nego u zemljama u kojima se širi novi delta soj, odnosno u Portugalu i Španjolskoj koji su u crvenom te zbog toga u velikim problemima i što se turizma tiče.

Pritom, dodajmo i da su na novoj europskoj COVID-karti dijelovi Španjolske, među kojima i Katalonija, u tamnocrvenoj zoni. Tako su ovih dana iz turističkog sektora Balearskog otočja poručili da ako ostanu bez njemačkih turista, to će značiti kraj, piše Novi list.

Na Mallorci, ali i u ostalim turističkim regijama u Španjolskoj, velika je zabrinutost da će obnovljena klasifikacija zemlje kao rizičnog područja dovesti do propasti ovogodišnje ljetne sezone koja je trebala donijeti oporavak snažno pogođenom španjolskom gospodarstvu za koje se očekivao rast od čak 6,5 posto.

Sve te nade sada ubrzano kopne jer s rastom incidencije koja je zemlju gurnula u crveno, itekako postaju upitni dolasci gostiju, među ostalim, i inače najbrojnijih njemačkih turista koji bi za povratak kućama trebali u karantenu.

A to se, realno gledano, nikome ne da. Tim više što je »na stolu« i drugih destinacija u koje se može jednostavnije i sigurnije.

Hrvatskoj su se karte ove sezone ustvari jako dobro posložile, osim Španjolske i Portugala, problema s novim rastom novozaraženih ima dijelom i Grčka.

No isto to se dogodilo i lani kada smo bili prvi u utakmici za turistički kolač, da bi zbog vlastite gluposti naprasno 15. kolovoza sezona završila, a najnovije stavljanje hrvatske obale u narančastu zonu definitivno je alarm koji zvoni na uzbunu.

Hoće li ove godine biti dovoljno pameti da se to ne ponovi, a kako stvari stoje, moguće je da se sezona naprasno prekine i prije 15. kolovoza, vidjet će se vrlo brzo. Oko kalkulacija što se time gubi, matematika je vrlo jednostavna.

U 2019., dakle, u »redovnoj« godini hrvatski je turizam imao oko 87 posto stranih gostiju. Dakle, gotovo 90 posto turističkog kolača stiže sa stranih tržišta.

A to znači da će taj stranac prilikom odabira kamo će ovog ljeta odnijeti i potrošiti svojih jednu, dvije, ili pet tisuća eura za godišnji, jako dobro paziti da za povratak kući ne mora u karantenu ili riskirati svoje radno mjesto. Pa bila neka destinacija i »najljepša na svijetu«.

Činjenica je da Hrvatska nema stotine Infobipova i Rimaca, te ne radimo svi u visokim tehnologijama, već, htjeli to mi ili ne, 20 posto BDP-a, a i tisuće obitelji direktno ili indirektno ovise o tome hoće li u Hrvatsku stići ti famozni turistički euri.

Pa se treba disciplinirati i odraditi još ta dva mjeseca, makar svima skupa bila puna kapa korone i svi bili željni feštanja i ribarskih.

Prema najavama, naime, ova sezona bi mogla biti i bolja od 60-ak posto koliko se procjenjuje da će se ostvariti prometa iz 2019., a činjenica je da su i najave za posezonu dobre, tim više što predsezone praktički nije bilo te su putovanja s proljeća prebacivana za jesenske mjesece.

No, do jeseni je dug put, a svi znaju kako se lani usred ljeta, zbog izbora, nekoliko svadbi i noćnih klubova, slikovito rečeno, »zbog jednog, i to ne najboljeg komada mesa, ubilo cijelu kravu«.

Ove godine brojke su dobre, no ima slučajeva da se zbog zatvaranja financijske konstrukcije proda koja karta više za koncert, da je na terasi koji stol više nego bi trebao biti i slično… Pa smo nažalost stigli i do narančastog statusa na OECD-ovoj karti.

Inače, brojke i opet kažu, u pretkriznoj 2019. samo u trećem kvartalu je ta izdašna »turistička kravica« donijela preko 6,6 milijardi eura sa stranih tržišta. Koliko je 60 posto od toga, lako je izračunati.

A iako se sigurno dio turističkog prometa sa španjolskog i portugalskog tržišta, prelio i na druge zemlje, a time dijelom i Hrvatsku, za sada doznajemo da nema nekog značajnijeg vidljivog rasta koji bi se mogao pripisati tome.

Prema riječima Borisa Žgombe, predsjednika Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), buking je već posljednjih 20-ak dana jako dobar, bez obzira na stanje u ovim zemljama.

– Sada je buking i nešto bolji, ali s obzirom na visok datum to je i očekivano nevezano uz ovu situaciju. Ako se radi o rezervacijama za kolovoz, pitanje je hoće li do tada oni doći u neku bolju poziciju vezano za epidemiološku situaciju, a nedajbože mi, možda, u lošiju.

Gosti bukiraju jako kratkoročno, te se većina bukinga odnosi za sljedećih mjesec dana. Dakle, neke značajne poveznice nema, iako sigurno je da pojedinačno ima gostiju koji su ovih dana možda planirali putovati u ove zemlje pa su se odlučili preorijentirati na neku drugu destinaciju, kazao je Žgomba.

Podsjetio je i kako se 65 posto turističkog prometa u Hrvatskoj, odnosno gotovo dvije trećine turističkog prometa, ostvaruje upravo u srpnju i kolovozu.

Ako je tome tako, onda je sasvim sigurno iznimno bitna epidemiološka slika za glavninu prometa do kraja kolovoza, ali i za cijelu godinu s obzirom na to da Hrvatska ostvaruje nemale prihode u posezoni, osobito u domeni organiziranih putovanja.

– Nažalost »u daljini se vide crni oblaci« i samo je na nama hoće li nas oni zaobići ili će nam donijeti probleme. Hrvatska sasvim sigurno nije izolirani otok i teško je vjerovati da ćemo ostati potpuno neokrznuti po pitanju četvrtog vala pandemije.

Međutim, činjenica je da njegov utjecaj možemo bitno smanjiti ako se cijepimo i držimo epidemioloških mjera. I Portugal i Španjolska bilježe porast zaraženih, ne zbog turističkog prometa, već zbog evenata.

U Portugalu sportskih događanja, slično onome što smo mi imali u Zadru, a u Španjolskoj su okidač bili noćni klubovi. Nažalost, po onome kako se u Hrvatskoj trenutačno ponašamo, rekao bih da nismo naučili iz pogreški iz prošle godine, iako volio bih vjerovati da nam je to bila dovoljna pouka, zaključio je Žgomba.

Dodajmo i da je na karti njemačkog Instituta Robert Koch Hrvatska, izuzev Zadarske županije, još uvijek zelena, dok se primjerice kao destinacija visokog rizika navodi Cipar.

Unatoč povećanju brojki u španjolskoj Vladi i dalje očekuju oko 40 milijuna stranih gostiju, rekla je u ponedjeljak ministrica turizma Reyes Maroto te dodala kako nema razloga za zastrašivanje.

No za brigu svakako ima s obzirom na to da je Španjolska zabilježila rekordan broj posjetitelja u 2019. godini te je s prijepandemijskih 83,7 milijuna stranih gostiju, broj turista iz inozemstva prošle godine pao na 19 milijuna.

Turizam čini 12 posto BDP-a ove zemlje, za razliku od Hrvatske gdje doseže gotovo 20 posto, no svejedno katastrofa u turizmu znači katastrofu i za cijelo španjolsko gospodarstvo s obzirom na to i da milijuni radnih mjesta izravno ili neizravno ovise o turizmu. A COVID je Španjolce lani samo u turizmu koštao pada prihoda od vrtoglavih 56 milijardi eura.

Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma (HUT), komentirao je situaciju.

– Nažalost, narančasto je jako blizu crvenom, no još uvijek nogometnim žargonom narančasti, a ne crveni karton. Svima nam daje ozbiljnu opomenu, a s druge strane činjenica je da u jadranskoj NUTS 2 statističkoj regiji postoje velike razlike u epidemiološkom stanju u pojedinim županijama.

Lani od prosinca govorimo o tome i pozivamo politiku da se izbori da se na toj karti Hrvatska prikazuje po županijama jer će razlika u epidemiološkoj situaciji uvijek biti. Mislim da nije u redu, neovisno o kome se radi, da neke županije snose posljedice neodgovornog ponašanja drugih županija.

Svatko neka uživa u dobrobiti svog rada i odgovornog ponašanja, a ne da trpi zbog neodgovornosti drugih. Time su potencijalno ugrožene egzistencije velikog broja ljudi, rekao je Veljko Ostojić.