Koronakriza dodatno ugrozila proizvodnju mesa u Hrvatskoj |
Objavljeno: 09.09.2020 / 09:23 |
Autor: SEEbiz / SMARTER |
ANALIZA - U nedavnom Izvješću FAO-a, o stanju na globalnom tržištu hrane u 2020. godini, a u svjetlu Covid-19 krize, naglašen je problem globalnog pada cijena mesa od čak 8,6% u svibnju 2020. godine (mjereno FAO indeksom cijena), u odnosu na početak godine, čime je tržište mesa zabilježilo značajne potrese. |
Iako su pad cijena u tom periodu zabilježile sve kategorije mesa: piletina od 11,8%, svinjetina od 9,2%, a junetina od 4,1%, taj pad nije bio jednak i samim time efekti pada cijena za svaki sektor bili su različiti. Kakve će posljedice svi globalni trendovi imati na kretanja na tržištu mesa u Hrvatskoj, a onda posljedično i na situaciju u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina ostaje vidjeti, no u posljednjem izvješću Croatiastočara već je upozoreno na trend velikog pada cijena mesa u samoj EU. Tako je cijena svinjskih polovica, u odnosu na isto razdoblje prošle godine pala za čak 14,7%, a u Hrvatskoj je ovaj pad bio nešto blaži i iznosio je 6,2%, što znači da su cijene svinjetine na domaćem tržištu bile veće za 7% u odnosu na prosječnu cijenu u EU, pokazuje analiza Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju. „Koliko god ova razlika, koja je išla u korist naših farmera, imala pozitivan efekt na našu proizvodnju, ona je istovremeno značila da su domaći farmeri nekonkurentni u odnosu na cijene svinjetine koja dolazi iz EU-a, odnosno da će viškovi proizvedenog mesa u ostatku EU vrlo brzo završiti na hrvatskom tržištu i „srušiti“ domaće cijene mesa. Što se pak tiče cijena junećih polovica, one nisu slijedile iste trendove, kao ni cijene svinjetine, već su došle na razinu od čak 8% ispod cijena u odnosu na EU prosjek“, ističu stručnjaci Smartera. Pojašnjavaju da je proizvodnja junetine u Hrvatskoj dugotrajnija i specifična, a računala je na tržište Italije na kojemu je zbog Covida došlo do enormnog pada potražnje u HoReCa sektoru, te na izvoz na bliskoistočno tržište koji je također bio stopiran i smanjen, što je stvorilo iznenadne viškove domaćeg junećeg mesa, pad cijena i izazvalo velike probleme domaćim tovljačima. Iako je Ministarstvo poljoprivrede poduzelo određene kratkoročne mjere pomoći ovim sektorima, puno je važnije pitanje kakve posljedice ovi globalni i europski trendovi mogu imati na dugoročnu proizvodnju mesa u Hrvatskoj, odnosno na položaj naših farmera. Ono što se pozitivno dogodilo u sektoru svinjogojstva u 2019. godini, bio je porast samodostatnosti od čak 7 posto, pa je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja u EU u kojoj je došlo do povećanja potrošnje svinjskog mesa po glavi stanovnika, a u čemu smo i dalje bolji za 13% od prosjeka EU. „Ovaj pozitivni trend zabilježen u svinjogojstvu očekivano je probudio optimizam i nakon dugo godina, pozitivna očekivanja o mogućim dugoročnim kretanjima, odnosno u trajnom obnavljanju svinjogojske proizvodnje. Za razliku od sektora svinjogojstva, u proizvodnji goveđeg mesa zabilježen je pad samodostatnosti od čak 6% i to usprkos povećanoj proizvodnji u klaonicama od čak 4%, što i dalje ukazuje na problem uvoza i klanja teladi, odnosno na problem pada vlastite proizvodnje teladi od čak 25% u odnosu na 2012. godinu“, kažu u Smarteru. Zato se postavlja pitanje može li naša poljoprivreda iskoristiti blagi pozitivni trend rasta u svinjogojstvu, te ne dozvoliti da kratkoročno negativni utjecaji pada cijena, koje su posljedica viškova svinjetine u EU, ugroze i ovako simboličan porast samodostatnosti u ovoj proizvodnji. Isto tako pitanje je može li se određenim kratkoročnim mjerama, ali i dugoročnim potporama osnažiti ovaj sektor, učiniti konkurentnijim i pretvoriti u jednog od generatora rasta dodane vrijednosti u hrvatskoj poljoprivredi. Stručnjaci Smartera uvjereni su da će kratkoročne mjere, kakve god bile, biti donesene i imati pozitivne efekte, ali bi u svjetlu novih raspoloživih fondova iz EU-a, a onda i potrebe da Hrvatska izradi vlastitu dugoročnu strategiju ulaganja u poljoprivredu, odnosno strateške planove za pojedine grane, bilo vrijedno razmisliti o svim mogućim dugoročnim mjerama za poticanje proizvodnje mesa. Domaća proizvodnja teško će konkurirati industrijski proizvedenoj svinjetini na farmama Zapadne Europe, u koje je desetljećima ulagano znanje i novac i koje su, u smislu tehnologije, daleko ispred nas, a izvrsno su vertikalno integrirane u sistem velikih europskih klaonica. |
|
Tagovi: proizvodnja mesa, meso, junetina, piletina, Croatiastočar, SMARTER, cijene mesa |
PROČITAJ I OVO | ||
Državni inspektorat: Opoziva se šunka sendvič Celjskih mesnina |
ZAGREB - Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata. |
Primorac: Oko 4500 građana prvi dan obavilo upis za trezorske zapise |
ZAGREB - Ciljani iznos novog kruga upisa trezorskih zapisa za građane je 900 milijuna eura. Ministar financija Marko Primorac izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da je prema posljednjim podacima oko 4.500 građana iskazalo interes za kupnju trezorskih zapisa. |
Zagrebačka burza: HPB dobitnik dana, indeksi pali |
ZAGREB - Pad indeksa uz nešto veći promet obilježio je početak novog tjedna na Zagrebačkoj burzi. |
Hoteli i prijevoznici u EU strahuju od favoriziranja velikih posrednika na Googleu |
BRUXELLES - Europska unija mora obavezati Google da u prilagodbi poslovanja novim propisima uvaži i interese avioprijevoznika, hotela i maloprodajnih tvrtki kako bi se spriječilo favoriziranje velikih posrednika, upozorila je skupina udruga. |
Premija osiguravatelja u prva četiri mjeseca skočila 10% |
ZAGREB - U prva četiri mjeseca ove godine 14 društava za osiguranje, koja posluju u Hrvatskoj, ukupno su naplatila 607,4 milijuna eura premije ili gotovo 10 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, najnoviji su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). |