Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0.3 posto, na 103.78 bodova.
Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti porasla 0.7 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0810 dolara. Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, za 1.6 posto, pa je njegov tečaj dosegnuo 151,40 jena.
U fokusu ulagača bile su sjednice niza velikih središnjih banaka, a najviše su se pratile odluke i poruke čelnika američkih monetarnih vlasti. Kao što se očekivalo, ostavili su kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5.25 do 5.50 posto.
Pritom su potvrdili prijašnje procjene da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamatne stope u tri navrata, unatoč rastu inflacije u SAD-u u siječnju i veljači. To je na konferenciji za medije potvrdio i predsjednik Feda Jerome Powell.
Rast inflacije u prva dva mjeseca "nije promijenio ukupnu sliku, a to je da se inflacija, premda uz prepreke na putu, postupno spušta prema ciljanoj razini od 2 posto", istaknuo je Powell. Zbog toga se na tržištu novca procjenjuje da će Fed u ovoj godini kamate smanjiti u tri navrata, za po 0.25 postotnih bodova, počevši od lipnja.
U četvrtak je, pak, ulagače iznenadila švicarska središnja banka, koja je neočekivano smanjila kamatne stope za 0.25 postotnih bodova, na 1.5 posto. To je prva velika središnja banka koja je smanjila kamate, nakon dužeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike, što se na tržištu smatra prvim signalom da je borba protiv inflacije u zapadnim zemljama gotovo dobivena.
U Japanu je, pak, središnja banka zaoštrila monetarnu politiku, ukinuvši negativne kamatne stope, nakon što je 17 godina vodila izuzetno poticajnu monetarnu politiku. Unatoč tome, tečaj japanskog jena oštro je pao prema dolaru, pa se kreće nedaleko najnižih razina u više desetljeća. Stoga se ulagači plaše intervencije japanskih monetarnih vlasti kako bi zaustavile klizanje jena.
