SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
ZAOSTAJANJE
 
Studija ECB: Hrvatska zaostaje u procesu konvergencije
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 20.05.2018. - 19:56:34
ZAGREB - Hrvatska zaostaje u procesu konvergencije za većinom ostalih novih članica Europske unije, poruka je koja se može iščitati iz nove studije Europske središnje banke (ECB), u kojoj se analizira proces konvergencije kako u novim članicama Unije, tako i u zemljama Zapadnog Balkana, koje pretendiraju na članstvo u EU.

Vidi se to i po podacima o stupnju razvijenosti, prema kojima se Hrvatska trenutno nalazi na samo oko 60 posto prosjeka EU-a. Otprilike na istoj razini bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći, je i Rumunjska, dok je uvjerljivo iza nas u EU-klubu zasad još samo Bugarska.

U studiji se upozorava i da se u slučaju Hrvatske, ali i susjedne Slovenije, BDP per capita nakon 2008. godine - dakle, od početka krize - počeo jako udaljavati od prosjeka EU-a. Doduše, posljednjih godina taj trend se promijenio, no u slučaju Hrvatske približavanje prosjeku EU-a i dalje ide jako sporo, sporije nego u drugim novim članicama. S druge strane, Slovenija je i ranije bila znatno razvijenija od Hrvatske, pa je u njenom slučaju teško govoriti o nekom značajnijem zaostajanju za ostatkom EU-a.

- Spora konvergencija hrvatskoga gospodarstva ne iznenađuje, s obzirom na to da smo jedna od članica EU-a koju je kriza najteže pogodila i u kojoj je najduže trajala. Iako su se posljednjih godina trendovi poboljšali, naše gospodarstvo i dalje raste znatno sporije od drugih - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

Dodatni problem u cijeloj priči je, međutim, što bi nas spora konvergencija mogla dodatno usporiti u procesu uvođenja eura. Upravo je članstvo u eurozoni, zajedno s ulaskom u Schengen, Vlada naznačila kao jedan od strateških ciljeva. No, za ostvarenje tog cilja, upozoravaju ekonomisti, potrebno je ubrzati reformski proces.

- Želimo li ubrzati konvergenciju, moramo poraditi na reformama, na što nas je, uostalom, nedavno upozorila i Europska komisija. To je potrebno ne samo zbog konvergencije, nego i zbog nas samih. Bez toga, teško da možemo očekivati ulazak u eurozonu - zaključuje Šantić.

I Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nedavno je, predstavljajući rezultate svog novog HUP Skora, alata za mjerenje reformskog procesa, upozorila da se Hrvatska, kada je o dinamici reformi riječ, i dalje vrti u kružnom toku. Hrvatska se, doduše, mijenja, ali te su promjene znatno sporije od onih u drugim zemljama s kojima se obično uspoređujemo. U HUP-u pritom posebno ukazuju na važnost bržih reformi u segmentu smanjenja poreznog opterećenja rada, traže promjene na tržištu rada i radnom zakonodavstvu, kao i ubrzanje reformi u mirovinskom, zdravstvenom i obrazovnom sustavu, te u javnoj upravi.

Inače, u studiji ECB-a "Realna konvergencija u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi" ocjenjuje se da se proces konvergencije u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe ubrzao od 2000. godine na ovamo, ali nejednakom brzinom. Drugim riječima, zemlje su se različito razvijale i usklađivale s gospodarskim procesima u EU: neke su u tome bile brže i uspješnije, a druge sporije. U pravilu, ističu u Frankfurtu, konvergencija je brže išla u državama koje su pristupile EU, nego u zemljama Zapadnog Balkana, koje još uvijek osjećaju teret ratova iz 90-ih godina prošlog stoljeća. No, i među novim članicama EU-a postoje velike razlike, pa se