DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VJETAR U LEĐA
 
Što bi COSCO mogao donijeti Rijeci i Hrvatskoj?
Autor/izvor: Siniša Malus, sinisamalus@seebiz.eu
Datum objave: 29.01.2019. - 20:48:00
Zadnja izmjena: 29.01.2019. - 20:55:06
ZAGREB - Tragom informacije kako su prošloga tjedna u Kini vođeni razgovori s predstavnicima divovske kineske kompanije COSCO u vezi njenog interesa za dodatne kapacitete na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci, odlučili smo malo naznačiti što bi eventualni ulazak takve kompanije značio za Rijeku, ali i Hrvatsku.

Brojke COSCO-a su doista impresivne. COSCO Shipping je državna kineska kompanija sa sjedištem u Šangaju, specijalizirana za međunarodni i domaći cargo brodski transport kao i vezane servise. Ukupna flota broji 1.118 plovila s ukupnim kapacitetom od 91,77 milijuna tona nosivosti tereta što je čini trećom flotom na svijetu po veličini. Zahvaljujući kompletnoj globalnoj mreži COSCO Shipping je postao jedan od vodećih međunarodnih brendova. Korporacija je investirala u 51 terminal, uključujući preko 47 kontejnerskih terminala diljem svijeta.

Što bi COSCO mogao donijeti riječkoj luci? Povući ćemo jednu paralelu. Nedavno smo, primjerice, objavili informaciju o tome kakve je rezultate COSCO postigao otkako je vlasnik Luke Pirej. U prvih devet mjeseci 2018. promet kontejnerima u Luci Pirej porastao je za 20%. U rujnu je povećanje u odnosu na prethodnu godinu iznosilo čak 27%.

Ako se taj tempo nastavi, Pirej će postati najveća kontejnerska luka na Mediteranu već ove godine - i najvažnije središte za uvoz kineske robe u Europu. Godine 2008. ovdje je obrađeno 434.000 kontejnerskih jedinica. U 2017. godini bilo ih je čak 4,15 milijuna. Pirej je najbrže rastuća kontejnerska luka na svijetu. Pirej je "glava kineskog zmaja" u Europi - kako kineski analitičari opisuju važnost luke.

Što se Rijeke tiče, kineskim kompanijama u startu će, uz samu koncesiju na Zagrebačkoj obali, najvjerojatnije biti ponuđen i razvoj logističkog centra i pozadinskog terminala u poduzetničkoj zoni Miklavlje u Matuljima, a razmišlja se i o njihovom uključivanju u daleko veće infrastrukturne projekte na riječkom prometnom pravcu, u prvom redu izgradnju nizinske željezničke pruge od Rijeke do mađarske granice, a u još dugoročnijim planovima i moguće izgradnje velikog kontejnerskog terminala na otoku Krku, u paketu s novim cestovno-željezničkim mostom.

Zagrebačka obala je sada pred završetkom. Prema ravnatelju Lučke uprave Rijeka Denisu Vukorepi, preostalo je još nešto više od pet posto građevinskih radova na novom terminalu, koji bi trebali biti završeni do srpnja ove godine.

Relativno mali kapacitet terminala, od oko 600 tisuća TEU-a godišnje, ne mora biti problem, odluče li kineski brodari da im Rijeka postane glavni ulaz za Srednju Europu. Zagrebačka obala mogla bi biti prijelazno rješenje do izgradnje novog, velikog kontejnerskog terminala na Krku o kojem se sve glasnije govori.

I za kraj recimo kako Hrvatska ima iznimno povoljnu geoprometnu poziciju, no zasad je, nažalost, nije iskoristila na pravi način. Dapače, uzmemo li u obzir da Slovenija uskoro počinje graditi drugi kolosijek pruge Divača-Koper, a da su Mađarska i Srbija potpisale s Kinom  sporazum o izgradnji pruge Beograd – Budimpešta kojom bi Pirej bio povezan sa srednjom i zapadnom Europom, dobivamo vrlo neugodnu sliku Hrvatske koju zaobilaze  budući prometno-trgovinskih koridori i logistički centri nužni za  spajanje ekonomija Azije i Europe. 

Ali, situacija se u posljednje dvije godine bitno promijenila i hrvatsko-kineski odnosi znatno su kvalitetniji no ranije. Posao kojeg je CRBC dobio na Pelješkom mostu te kineska investicija u Luci Zadar mogli bi biti presudni vjetar u leđa i za dolazak COSCO-a u Rijeku.