SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REJTING
 
Standard&Poor's u ožujku Hrvatskoj vraća investicijski rejting
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 17.02.2019. - 09:39:00
Zadnja izmjena: 17.02.2019. - 09:40:51
ZAGREB - Potkraj ožujka prva od tri vodeće svjetske rejtinške agencije, S&P, trebala bi objaviti reviziju hrvatskog kreditnog rejtinga, a domaći ekonomski krugovi vjeruju da će ta objava ujedno značiti i povratak rejtinga na investicijsku razinu.

S&P je bio i prva agencija koja je 2012. godine rejting zemlje spustila na razinu smeće jer je procijenila da Vlada nema kontrolu nad javnim financijama i kapacitete za strukturne reforme. Hrvatska se ni sedam godina kasnije nije proslavila reformama, ali danas ipak puno bolje upravlja javnim financijama, smanjuje javni dug i ima pozitivan proračunski saldo.

Mnogi u domaćim ekonomskim krugovima vjeruju da su rejtinške agencije stroge u ocjeni hrvatskih prilika, a njezin rejting podcijenjen, piše Večernji list.

– Hrvatska se već gotovo dvije godine nalazi u situaciji u kojoj financijska tržišta vrednuju dug na razini investicijskog rejtinga, čime su službene ocjene rejtinških agencija korak (ili čak dva) iza tržišta – napisao je za Ekonomski lab ekspert za obveznice Goran Pavlović.

Rejtinške agencije trebale su, smatra Pavlović, prihvatiti činjenicu da je Hrvatska ostala rijetka tranzicijska država koja nije nacionalizirala privatnu mirovinsku štednju, zbog čega domaće javne financije uopće ne stoje tako loše u usporedbi sa susjednim zemljama.

Da je provela nacionalizaciju mirovinskog sustava po mađarskom modelu (potpuno ukidanje), formalno bi zadovoljila fiskalne Maastriške kriterije već 2016. godine (javni dug ispod 60% BDP-a), odnosno 2017. godine da je primijenila blaži, poljski model. S njim se slaže i analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević, koji vjeruje da će na dizanje rejtinga utjecati i predaja zahtjeva za ulazak u tečajni ERM2 mehanizam, odnosno preuzimanje eura. 

– Bez obzira na to što nas tržište po kamatnim stopama i premiji rizika već tretira kao da imamo investicijski rejting, bitno je da se to i dogodi kako bismo se izdvojili od grupe zemalja koje se percipiraju kao rizične ako stvari u europskim i svjetskim ekonomskim okvirima krenu lošije – ističe Lovrinčević.

Dizanje rejtinga utjecalo bi i na daljnje smanjenje kamatnih stopa, ali i smanjenje regulatornih troškova za bankarsku i osiguravajuću industriju. Pavlović objašnjava da pojedini institucionalni investitori ne smiju ulagati u obveznice izdavatelja koji nemaju investicijski kreditni rejting, odnosno ako smiju, kreditni limiti za zemlje podinvesticijskog rejtinga su im zbog povećanog investicijskog rizika značajno niži. Potražnja za obveznicama koje nemaju investicijski rejting mnogo je slabija, što se u pravilu mora kompenzirati višim kamatnim stopama.

Bankarski analitičar Zdeslav Šantić smatra da poboljšanje rejtinga neće odmah utjecati na cijenu zaduživanja jer se tržište već ponaša kao da se to dogodilo, no buduća percepcija rizika značajno će se smanjivati kako ćemo se približavati euru.

– Vjerujem da je na odluku o zadržavanju neinvesticijske razine utjecalo i stanje u Agrokoru, ali to je sad većim dijelom uklonjeno kao rizik – zaključuje Šantić.

Mađarska je trajno ukinula drugi stup 2011. godine, Poljska je smanjila izdvajanje na 2,9%, a imovina se deset godina prije umirovljenja prebacuje u prvi stup. Slovačka je stopu od 9% smanjila 2013. na 4%, ali je od 2017. godine povećava 0,25% godišnje, do 6% u 2024. godini. Rumunjska je nekoliko puta stopu rezala, dizala pa opet rezala, a Bugarska je zadržala izdvajanje na 5 posto.

– Hrvatska je već godinama u paradoksalnoj situaciji – zahvaljujući gotovo jedinoj dugoročnoj reformi koju je zemlja uspješno provela, relativna usporedba sa zemljama u regiji nepravedno pokazuje značajno veće razine deficita i javnog duga u odnosu na usporedive zemlje, što je izvjesno jedan od osnovnih razloga zašto još nije vratila investicijski rejting – navodi Goran Pavlović.

Agencije bi trebale uzeti u obzir činjenicu da je novac iz drugoga stupa tu i bit će korišten za isplatu mirovina, što će u budućnosti smanjiti javne izdatke za mirovine.