SEEbiz.eu

S druge strane, međutim, ta se pogodnost ne odnosi i na robu koja izvana dolazi poštom, jer na nju se carina i PDV ne plaćaju samo ako je roba vrijednosti manje od 160 kuna, za razliku od dosadašnjih 300. U praksi to znači da se na nova dječja kolica, »gojzerice« ili jaknu, kupljene na skijanju u Austriji, vrijednosti do tisuću kuna, prilikom ulaska u Hrvatsku carina i PDV neće platiti, dok će primatelj u Hrvatskoj na tu istu robu, naručenu poštom, platiti deset posto carine i PDV od 23 posto.

Hrvatski građani doskočili su, međutim, i ovome, ponovno tjerajući vod na svoj mlin. Najčešće subotom, slovenski i mađarski poštanski uredi u blizini granice s Hrvatskom, naime, bilježe veće gužve na šalterima nego inače, jer hrvatski državljani po robu naručenu u inozemstvu, pristiglu u poštanskim paketima, odlaze u, najčešće, slovenske Brežice, te zatim u Hrvatsku unose kao osobnu prtljagu, na koju ne plaćaju carinu i PDV. Onima koji žive u, primjerice, Zagrebu, daleko je isplativije po, primjerice, dječja kolica naručena u Velikoj Britaniji, koja su internetom platili 700 kuna, otići u poštanski ured u Brežicama, i unijeti ih u Hrvatsku besplatno kao dio osobne prtljage, oslobođene od carine i PDV-a, nego ih na kućnoj adresi prilikom preuzimanja pošiljke platiti, s uračunatim davanjima, 930 kuna.

Naime, kako se i sami građani savjetuju međusobno na internet forumima, dovoljno je prilikom naručivanja pošiljke, umjesto kućne adrese, navesti samo svoje ime i prezime, naznaku »poste restante« i poštanski ured u Sloveniji u koji pošiljka treba stići. Tako će specijalna jakna naručena iz Francuske, kakva se ne može kupiti u Hrvatskoj, ili je pak u Francuskoj znatno jeftinija, kao »poste restante«, odnosno »poštno ležeče« paket, primatelja u Brežicama na pošti čekati 15 dana, a preuzeti je može svakog dana do 18 sati, subotom pak do podneva. U Hrvatsku se zatim unosi kao roba na koju se neće platiti carina, ako je riječ o vrijednosti manjoj od tisuću kuna.

Iako u pošti u Brežicama našem listu nisu željeli potvrditi informaciju o dovitljivosti hrvatskih građana, nisu je niti demantirali. Od Zagrepčana koji, međutim, iz inozemstva redovito naručuju CD-ove, DVD-ove, audio i video opremu te slično, može se čuti kako su redoviti gosti pošte u Brežicama, koja ih ne obaviještava o prispijeću paketa, niti im odgovara telefonom na upit je li on stigao, no kako ih sam pošiljatelj obavještava o datumu slanja pošiljke, otprilike izračunaju koliko joj do Brežica treba. I to je, kažu, stvar prakse, u svakom slučaju jeftinije od primanja paketa na kućnu adresu! Ima, naime, i onih koji mjesečno na novu glazbu iz inozemstva potroše i po tisuću kuna, pa im se ovaj vid »turizma« svakako isplati.

Prije povećanja bescarinskog uvoza s 300 na sadašnjih tisuću kuna, Hrvatska je bila među najstrožim zemljama u okruženju, budući da se u, primjerice Srbiju i BiH, uvoziti moglo, bez carinjenja, robe u vrijednosti do sto eura, u EU je pak taj limit 300 eura.