SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
RAST
 
Solidan rast u nautičkom charteru
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 20.10.2017. - 17:24:00
Zadnja izmjena: 20.10.2017. - 18:49:03
ZAGREB/BIOGRAD - U nautičkom charteru na hrvatskom Jadranu u prvih devet mjeseci ove godine bilo je 446,2 tisuće turističkih dolazaka i gotovo 3 milijuna noćenja, što je 18 odnosno 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Hrvatske turističke zajednice (HTZ) izneseni na HGK-ovim Danima nautike u Biogradu na Moru.

Tu priredbu HGK (Hrvatska gospodarska komora) ove godine organizira 19. i 20. listopada i to prvi puta kao kongresni program namijenjen gospodarstvenicima iz nautičkoga turizma u sklopu 19. Biograd Boat Showa.

Osim raznih podataka o prometu i rezultatima dosta se govorilo o sigurnosti plovidbe te zaštiti mora od onečišćenja.

Na skupu je općenito istaknuto da je u nautičkom sektoru, kao i u cijelom turizmu, ove godine zabilježen nastavak rasta fizičkih i financijskih pokazatelja, uz naznaku da su postoci rasta dolazaka i noćenja u nautičkom charteru (najam plovila sa ili bez posade) od 18 i 15 posto viši od porasta ukupnog turizma, u kojemu je u devet mjeseci ove godine zabilježeno 13 posto više dolazaka turista i 12 posto više noćenja nego lani.

Najviše turista u nautičkom charteru u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Po podacima HTZ-a, među jadranskim županijama najviše dolazaka i noćenja u nautičkom charteru u devet mjeseci ove godine bilo je na području Splitsko-dalmatinske županije - došlo ih je gotovo 200 tisuća ili 21 posto više nego lani, a s 1,3 milijuna noćenja ostvaren je rast od 17,4 posto.

Veće poraste dolazaka i noćenja nautičara imala je jedino Dubrovačko-neretvanska županija, od čak 57 posto i 53 posto, ali na nižoj 'bazi' s 35,3 tisuće dolazaka i 240,4 tisuće noćenja.

Zadarska županija je sa 93 tisuće dolazaka nautičara ili 4,3 posto više, te sa 610,6 tisuća noćenja ili 2,6 posto, na drugom mjestu, iza Splitske, dok je treća Šibensko-kninska županija čiji je akvatorij posjetilo 80,5 tisuća nautičara ili 17,4 posto više, dok je 523,2 tisuće noćenja porast od 14 posto.

Poraste dolazaka i noćenja nautičara ostvarile su u devet mjeseci ove godine i Istra, od 13 i 11 posto, Primorsko-goranska od 12 i 14 posto, te Ličko-senjska županija od 38 i 12,2 posto, pri čemu je zanimljivost da su porasti u toj županiji rezultat dolazaka svega 29 nautičara i njihovih 156 noćenja.

Predstavnici Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na danima nautike iznijeli su podatke o više od 19 milijuna putnika u brodskom prometu na godišnjoj razini, od 12 milijuna putnika i 3 milijuna vozila na ukupno 50 javnih brodskih linija te od oko 544 tisuće putnika/korisnika u charter djelatnosti.

Najviše prevezenih putnika u pomorskom prometu ove godine, 81 posto, bilo je na linijskom brodskom prijevozu, dok se ostatak dijeli na jednodnevne izlete (9 posto putnika), međunarodne kruzere (6 posto) te višednevne izlete (4 posto).

Istaknuto je i da je u Hrvatskoj pod hrvatskom zastavom oko 1.400 brodova, 2.700 jahti te 115 tisuća brodica, uz još oko 6.200 plovnih objekata u charteru i više od 61 tisuću stranih brodica i jahti.

Nešto više od 40 posto godišnjeg pomorskog prometa odvija se u tri ljetna mjeseca, odnosno od srpnja do rujna, što ukazuje na visoku sezonalnost, iako je ove godine nešto izraženija aktivnost chartera u rujnu i listopadu.

U nautičkom charteru na hrvatskom Jadranu najviše je stranih turista, pogotovo iz Njemačke i Austrije, a slijede oni iz Velike Britanije, Češke, Poljske i Slovenije.

Naznačeno je da je Hrvatska prva u svijetu u segmentu iznajmljivanja plovnih objekata bez posade, kao i da je prošle godine u Hrvatskoj u charteru bilo aktivnih 692 charter kompanije, više od 3.600 jahti i brodica, 372 jahte i brodica pod zastavom EU-a, dok je najmova plovila bilo 71 tisuća.

Na danima nautike predstavljeno je i izvješće (benchmarking) opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i HGK o charteru te o marinama, kao i mogućnosti suradnje s francuskim partnerima u nautičkom segmentu te ono što se događa u tzv. sharing ekonomiji u nautičkom turizmu, a što ako se pravilno ne regulira od prilike može postati prijetnja.